I NAFTA JE DROGA : Upad američkih elitnih specijalaca u drugu državu i hapšenje predsjednika i njegove supruge te njihovo procesuiranje u Americi opasan je međunarodni presedan, Senat i Kongres najavljujuju zasjedanje, UN ‘zabrinut’ a bošnjačka vlast se opet pokriva Rezolucijom UNa o Srebrenici
Ima neke sličnosti sa vojnim akcijama Amerike u Iraku i Libiji, ona se ne nameće, ona je vidljiva. Međutim dok je Irak bio prijetnja Americi i koaliciji NATO snaga i predsjedniku Bush-u ‘Mlađem’ zbog ‘oružja za masovno uništenje’, Libija ‘zbog finansiranja terorizma i rušenja demokratije’, Venecuela je zapala za oko sadašnjem predsjedniku Trump-u zbog ‘droge i kartela’ koja se distribuira u Americi ugrožava njene građane. Uporedba je vidljiva jer se ispostavilo da je akcija Trump-a u Venecueli, budući da zakonodavna vlast o tome nije uopšte odlučivala i tek se najavljuje ‘zasjedanje’, kao i u prethodnim slučajevima zapravo nešto sasvim treće. Nafta.
Tako je Trump izjavio nakon što su vojni specijalci upali u rezidenciju predsjednika Madura pa ga uhapsili i sa ženom sproveli u New York te doveli pred sud, pored onog već poznato o ‘budućem uređenju Venecuele’ kojeg će provesti i voditi Amerika.
Jasno, i nafta je droga, na nju se nije teško naviknuti i navući. No za razliku od Iraka su se UN i ‘ostatak’ Svijeta osim ‘zabrinutosti’ susreli sa više učesnika invazije, ovdje je odluku donio i sproveo je samo jedan čovjek, predsjednik Trump. Koji je akciju najavljivao spominjući kartele i fentanil sa čime se ugrožava Amerika (dok je skoro istovremeno bivšeg predsjednika Hondurasa Juana Orlanda Hernándeza osuđenog u Americi na 45 godina zatvora zbog droge i narkokartela pomilovao nakon četiri godine odležane kazne) zbog čega je presretao brodove na otvorenom moru a sada javno govori da želi preuzeti venecuelansku naftu i rukovođene sa zemljom. Plus, Gadaffi je ubijen svirepo u akciji, Saddama Husseina su osudili ‘njegovi’ a predsjednik Nicolas Maduro se sa suprugom našao pred američkim sudom pod četiri tačke optužnice koja je skrojena još 2020. a sada pored narkoterorizma dopunjena i posjedovanjem ‘nekih novih mitraljeza i sprava’. Valjda novim uređajima za ‘masovno uništenje’ koje su nove i opasne kao i Saddamova ‘masovna sredstva’ koja nisu dakako postojala uopšte.
Po međunarodnom pravu ovo je presedan i opasna intervencije, bez obzira koliki i kakav diktator bio Maduro i o kom se krivičnom djelu radilo, koja otvara širom vrata bezumlju i samostalnim akcijama jačih i većih naspram onih drugih sistema i država. Tim prije jer Trump ima još sličnih ideja koje ni ne krije, kao što je ona u vezi Greenlanda i Canade ili prijetnji Kolumbiji i Kubi da bi ‘mogli završiti slično kao Maduro’. I tim poslije jer takve akcije može odobriti samo zakonodabna vlast. Ima i ovoga. Ako je kako pišu američki mediji optužnica protiv Madura sačinjena još 2020, da li to znači da je i Joe Biden, jer je to vrijeme njegovog mandata, imao slične zamisli i napose, šta očekivati od Kongresa i Senata sada kad najavljuju ‘preispitivanje’ odluke o, kako tvrde neke Demokrate ‘agresiji i invaziji na drugu zemlju bez odluke zakonodavne vlasti’?
Trump je i prije akcije upada u Venecuelu tvrdio da Maduro nije ‘legalno i legitimno izabrani predsjednik’, sada se ispostavlja da su razlozi ove sulude akcije čisto ekonomske i materijalne prirode, da se Americi ‘vrati naša nafta’ (?), i po svoj prilici krivnja Madura je u koncesijama naftom čije zalihe su među prvima u Svijetu u ovoj siromašnoj državi, koje je davao pod boljim uslovima Iranu i Kini u odnosu na američke kompanije naftom koje se nalaze u toj državi.
Maduro i supruga su se izjasnili da nisu krivi i čekaju slijedeće ročište marta ove godine, međutim događaj će zasigurno podstaknuti i druge slične opcije zbog čega Svijet ulazi u novo razdoblje nesigurnosti i straha bez obzira na ishod suđenja. UN se priprema za raspravu i ‘zabrinut’ je kao i uvijek dok je Amerika kao i nače i ovdje podijeljena. Jedni pravdaju akciju, drugi uglavnom iz reda Demokrata to nazivaju otvorenom invazijom na drugu zemlju bez odluke Kongresa i Senata. Trump se ovom akcijom još više približio svojoj vječitoj želji da dobije Nobelovu nagradu za mir. Koju mu je za sada dodijela jedino FIFA zbog suorganizacije mundijala, one prave su mu se omakle.
U BiH većina zvaničnika se ne izjašnjava o ovome šute kao zaliveni zbog straha i saznanja da su na vlasti i da BiH još uvijek postoji samo zato što Amerika čuva Dayton, dok svakodnevno postiraju slike Dodika i Madura potencirajući šutnju Dodika i naglašavajući slikom kakav je diktator i on. Osim dvojice bošnjačkih vlastodržaca ministra VP BiH Konakovića i Zlatka Lagumdžije, ambasadora pri Unu. Koji su za sada najglasniji i govore o ‘dvije Venecuele’. Jedna je tobože ‘narod Venecuele’ kojge žale a druga je diktator Maduro ‘koji nije podržao Rezoluciju o Srebrenici i genocidu UNa od maja prošle godine.
Jeste, Maduro je svakako krvavi autokrata i diktator ali njegov narod ga treba srušiti smijeniti, međutim ne mogu Bošnjaci a da se ne pokriju sa genocidom i Srebrenicom. No, čak i da je Venecuela podržala tu Rezoluciju, šutali bi opet kao i Milorad, ovako su našli razlog da budu glasniji. Jer, slika Madura i Dodika je u istom formatu kao i ona pijanog ministra Zukan Heleza sa generalima Irana. Sa kojima je bio ipslanirao bilateralne vojne sporazume ali odustao čim su ga iz američke ambasade upozorili.
photo : dovođenje venecuelanskog predsjednika Madura na sud u New York, arhiv
