Ha’jmo prvo lošu : vratio se iz dijaspore, uložio ušteđeni novac i otvorio restoran, dobra vijest kaže : otvorio ‘halal ćevapdžinicu’ u džamijskom prostoru, pare dala država-Federalno ministarstvo raseljenih i izbjeglica, potpisao ministar Nerin Dizdar, turizam u Trebinju procvjetao…
– Bh mediji naprosto vape za pozitivnom pričom, za dijasporom, za povratkom mladih. I onda kad se desi – priča se na sve strane.
Tako smo ugledali ‘lijepe priče’ u nadnaslovu skoro svih novina i portala a u naslovu ‘Bosanac se vratio iz Engleske i u rodni grad uložio novac, otvorio-halal restoran.’
Lijepo, upakovano, slatko, i sam sam ljubitelj ‘pozitive’ koje naprosto nema, pa da zavirimo i da vidimo o čemu se radi. Za razliku od proizvođača takvih ekskluziva, mi smo malo radoznaliji i volimo analizu a ne laži i lažno ‘patriotisanje’, pa smo utvrdili svu čarobnu magiju novinarske zadaće.
Jeste mlad, jeste da se vratio iz Londona kao povratnik u rodno Trebinje ali nije Bosanac, šta god da je. Kao što svi znamo ta nacija ne postoji ni po Daytonu, Ustavu ni po Reisovim propisima u BiH koji su iznad ili u rangu državnih, Reis je javno podvukao : Bosanac može bit samo bosanski konj’. Pisali smo i pisati će mo uvijek o tome, laž i mit se moraju rušiti. Niti na čelu države niti ministarstava pa čak ni među načelnicima Opština ima Bosanaca, ima samo Bošnjaka, Srba i Hrvata, ponegdje onih (za)ostalih, ali bošnjački novinari po svome. Nećemo da vrijeđamo povratnika mladića, ali hoćemo kao Reis da se zna. U prilog tome govori i intervju akademika i profesora Esada Bajtala na TV N1, 1. Novembra 2024. godine koji se pozvao na mudru izjavu hodže Kavazovića pa poručio gledaocima : prvi put vidite Konja u studiju.
– Onda, nije otvorio restoran već ćevabdžinicu, što mladi povratnik Orhan Tičić koji je povratkom postao biznisman sam kaže novinarima, i to ne bilo kakvu već ‘halal ćevabdžinicu’, u džamijskom prostoru kojeg mu je ustupilo Muftijstvo jer je ‘preko puta džamije’. Što bez obzira na ljepotu vijesti dovodi istu u sumnju da je možda ćevaparu otvorio Rijaset koji se bavi svim i svačim osim sa vjerom što već dugo znamo, a povratnik će formalno glumiti vlasnika i povratnika, mada ne mora biti tako a isplativo je.
‘Veliku podršku nam je pružio Medžlis Islamske zajednice Trebinje, što vrlo cijenim’ – kaže novo(s)pečeni halal povratnik i biznisman, što još više podgrijava našu maštu. Zatim, duboko se zavhaljuje Ministarstvu za raseljene i izbjeglice (‘također, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica mi je u početku pomoglo malim grantom, koji je dobrodošao da bi kupili dio namještaja..‘), što opet ne ide uz ono njegovo i ono iz naslova ‘uložio ušteđevinu dugo sticanu’, makar ‘grant’ bio i mali, jer se vidi da nije imao ni za stolice ni za poslovni prostor, već da je dobio ‘pogonsko gorivo’ od bh vlasti, hvala ministru Nerinu Dizdaru što pomaže povratnicima biznismanima i što pomaže ‘razvoju turizma’ kroz halal ćevape.
– Zbilja. Nema sumnje da je Rijaset preko Agencije za halal certifikate putem skupo plaćenog ‘papira’ za pravljenje i distribuciju halal hrane također pomogao, možda dao i za džabe (halala certifikati su skupi, 15.000 KMa), ne sumnjamo da ova ćevapara nudi ‘samo najkvalitetnije meso’ kako zbori novi biznisman jer čim je halal ne može biti nekvalitetno kao kod onih koji nisu u tom carstvu ‘čistoće kvaliteta’, međutim dio njegove priče kako će pečenjem ‘halal ćevapa’ popraviti turističku ponudu’ u Trebinju je zaista pravo osvježenje, i u to sam maaaaalkice skeptičan. Osim ako ne računa navalu petkom poslije džume. Makar novinari ćevabdžinicu citiraju kao ‘restoran’ a fino piše na tabli šta je. Ćevabdžinica ‘Stari Grad’.
Povratnik je, da dodamo i to, novinarima pričao samo o ‘halal biznisu’ i ‘halal ćevapima’ dok na tabli na ulazu to nije naznačeno. Valjda sa razlogom : možda neko ko ne jede ‘halal’ i zaluta. A poslije neka bude ono ‘Oj, Trebinje, Trebinje, kad me vidiš …. me’.
– Fabrika nije, na to smo navikli, ali jeste ćevabdžinica za kakvom Trebinje ludi odavno i kakvih ima širom BiH. Nešto slično kao sa onom fabričicom još jednog davnog povratnika u BiH u Krajini koji je uspješno ‘otpočeo sa proizvodnjom halal hrane za ribe’, čime su nam i ribe dobile cijenjenu konstitutivnost.
photo : halal ćavabdžinica povratnika u Trebinju, arhiv
