Velika Kladuša : Dan državnosti BiH 25. novembar SDA ‘proslavila’ učenjem dove šehidima u Gradskoj džamiji, Laburisti na čelu sa ‘načelnikom’ Ervinom Abdićem su komemorirali ispred spomenika heroja NOBa zaljučanim u kavezu kao životinje u ZOO parku, u krugu ‘Kulturnog Centra’ koji se ‘gradi’ 12 godina i još nije dovršen

 

* U povodu Dana državnosti BiH, još jedna politička i državna lakrdija dolazi iz Vel.Kladuše, Opštine koja je specifična po mnogo čemu o čemu smo pisali, podsjetićemo samo ukratko.
Ovo je jedina Opština u BiH gdje Opštinom upravljaju i vladaju strani državljani, koji na posao uglavnom dolaze rijetko i iz druge države.
Načelik je Fikret Abdić hrvatski državljanin sa stalnim prebivalištem u Rijeci, Hrvatska, međutim zbog bolesti i starosti, Opštinu u njegovo ime vodi ‘načelnik’, njegov sin Ervin Abdić na osnovu notarskog punomoćja, opštinskim vijećem je rukovodila kćerka Fikreta Abdića – Dunja Abdić koja je sada poslanik u US Kantonu, poslije nje stolicu je uzela njena sestra Ervina Ljilja Abdić inače predsjednica Stranke ‘Laburisti BiH’, i oni su svi hrvatski državljani. Sin Fikreta Abdića je inače formalno njegov savjetnik međutim obavlja sve načelničke poslove koji se uglavnom svode na veselice i teferiče, putovanje u ‘bratske’ opštine Inđiju (Vojvodina) ili one u Crnoj Gori, ponekad ode do Slunja ili Cetingrada u Hrvatsku, budući da se zna da su svi načelnici US Kantona kao i zanična vlast u Sarajevu ovu opštinu odavno izolirali zbog Fikreta Abdića čime kažnjavaju čitav narod ove Opštine i Krajine. U vlast je nakon zadnjih opštinskh izbora ‘upao’ i zet Abdića, muž kćerke Dunje Abdić-Pleho.

* Zbog bh bratoubilačkog rata u Krajini podijeljenost ‘dvije opcije’ i dva ista naroda je još uvijek izražena, vlasti u Sarajevu tu podijeljenost njeguju i održavaju, poslije rata Opštinu su načisto dokusurili SDA tajkuni pljačkom i preotimanjem firmi u ovom gradu, ‘Agrokomerca’, Sanitexa’ i Grupexa’, dok je klimava i nestabilna struktura vlasti u  Opštini od izbora Abdića na čelo Opštine 2016. u prvom mandatu izražena i danas u drugom, kao i prije njegovog izbora.
Kuriozitet ove Opštine je i u tome što od izbora na čelo Opštine pa sve do sada, opštinski budžet donosi  i realiyira isključivo načelnik, opštinski parlament ne daje saglasnost nikada a Abdić koristi zakonske mogućnosti da budžet sam proglasi. Zbog čega se u Bihaću protiv njega vodi i krivični postupak u koje je bio uhapšen juna 2020. I uglavnom ga i troši na isti način, po svojim zamislima, ove godine je budžet po nejegovoj zamisli narastao do 17 miliona KMa.

* Uz Dan državnosti ove fodine, ova podijeljenost se osim u opštinskim klupama mogla vidjeti i vani, uz polaganje cvijeća i vijenaca ; SDA je kao po običaju dovila i učila ‘Fatihu’ šehidima zadnjeg bh rata ispred spomenika u dvorištu gradske džamije izjednačavajući šehide i pratizane, ‘načelik’ Ervin Abdić je ‘delegaciju’ građana odveo ispred spomenika narodnih heroja NOBa Velike Kladuše spred ‘Centra za kulturu’ u Vel. Kladuši, gdje je na vidjelo izašlo još jedno veliko ruglo ove Opštine.
Naime, ovaj ‘Centar za kulturu’ se ‘gradi’ ima već 12 godina i još nije u funkciji nti se zna koliko je tu spiskano love bilo one opštinske ili one skromne federalne (i oni su dali ponešto) i ovo mjesto kulture, kino sala sa pozorištem i blioteka koje građanima nedostaje kao zrak ili voda zjapi nedovršeno, ograđeno željeznim građevinskim mrežama gdje se sakupljaju narkomani i beskućnici te lokalni džeparoši i lopovi.
U istoriji ovog grada nije zabilježeno a možd ni šire da se ovakav objekat lokalnog značaja ‘gradi’ ovolike godine kao da je riječ o zahvatu od stotine miliona KMa, možda mu jedino još parira Bolnica u Bihaću Klinički Centar ‘Irfan Ljubijankić’ koja se obnavlja i dograđuje od požara jula 2013. i još nije dovršena.
U budžetu načelnika i Opštine, svake godine se ‘izdvaja’ za ovo zdanje ponešto, zadnji put nešto oko 300.000 KMa, kažu da je već utrošeno u njega par milona KMa, ali objekat još nije dovršen i ne zna se kad će biti.
E, tu ispred tog ‘kladuškog Skadra na Kladušnici’, ‘načelnik’ Abdić je komemorisao Danu državnosti i polagao cvijeće, (neki su iovdje učili dove partizanima Vel.Kladuše to je postao islamski modni hit), međutim cvijeće su mogli i jesu položili samo ispred željeznih rešetki, do heroja nisu mogli prići.
Naime, heroji vog grada – partizani Zuhdija Žalić, Ibrahim Mržljak i Milan Pilipović koji su svoje živote položili za temelje slobode i države a posebno ovog grada su zbog samo vlasti znanih razloga iz parka po kojem rovare buldožeri domaćih bogataša gradeći sebi zgrade i prostore prebačeni ovdje u nedovršeno drvorište ­’Centra za kulturu’ i kao životinje u kavezu u ZOO – parku svjedoče bahatosti vlasti i njihovom odnosu prema ZAVNOBIHu, umjesto da su na mjestu gdje se mogu vidjeti i podsjećati. Neko prije Abdića je donio ovu mudru odluku navodno da se ‘sačuvaju’ biste heroja, međutim istina je u slijedećem : partizane u BiH pa i u Vel. Kladuši treba skloniti od očiju javnosti (u Cazinu su također biste partizana premještene u žbunje iza zgrade Opštine) a pemanentno se pozivati na Dan državnosti i državu i ‘značaj’ Mrkonjić Grada i ZAVNOBIHa.
Tako su heroji  ‘spašeni’, do njih ne može niko i ne treba ni moći, zavšili su u željeznoj armaturi, zapravo na otpadu gluposti i bezobrazluku vlasti. Pored takve činjenice, još je veća ova sramota postavljati vijence uz ogradu kad se do heroja ne može ni prići.

Ako je to neko drugi odlučio prije Abdića, a jeste, postavlja se pitanje zašto onda Abdić kad je već došao na vlast nije to izmijenio i spasio obraz i sebi i herojima Velike Kladuše? Tim prije što se u obimnoj biografiji Fikreta Abdića pored silnih nagrada nalazi i ona nagrada ZAVNOBIHa za životno djelo? Jok! Sve su vlasti iste ili slične, čime i ovaj događaj uz ovo bh ‘halakanje’ i patetični lažni patriotizma i čestitarenje dobiva više na značaju.
Kažu neprovjerene glasine da je ‘Centar za kulturu’ zapeo zbog suradnika i lokalnog kafedžije i nekadašnjeg pratoca i čuvara Abdića – Fikreta Kudića ‘Mornara’ koji je u prizmelju ‘Centra’ ušicao prostor za kafanu a ‘nije prošlo’ u Opštini, ne znamo je li to tačno. Ali, zna se i vidi se ovo ruglo i ova neozbiljnost već prelazi u tragikomediju. Svake godine se iz budžeta opštine izdvaja stotinjak ili više hiljadaKMa, a nema završetka zgrade. Da su samo po 100.000 utrošili kako treba a ne opljačkali, za ovih 12 godina to je moglo biti odavno završeno.
No, bolje je ovako. Partizanima dove i cvijeće a pare u džep, partizanima ‘spašavanje od čekića i macola’, dok se oni onako ‘spašeni’ polako ali sigurno pripremaju za otpad, za sada kao egzotične životinje u ZOO kavezu zgodna su atrakcija za mališane Velike Kladuše.

* Ništa čudno za Veliku Kladušu koja u mandatu ‘Laburista’ samo teferiči i žurkanje uz estradne zvijezde i bajramske sofre, to je opština bh ‘čudesa’.
Ovih dana je u medijima osvanulo još jedno od tih čuda. Kažu, zgrada velikokladuške Policije prokišnjava, slike sa kantama ‘jupola’ u hodnicima i na stepeništu Policije su ogavne, jadne i degutantne, nisu uopšte za gledati običnom čovjeku. Neznam da li se moglo pročitati igdje da bilo koja džamija u BiH prokišnjava i da se klanja u njoj uz kante ‘Jupola’ (gdje ćeš to, sve su one spomenici kulture pod zaštitom države), međutim škole i državne institucije su u ovakvim rubrikam vijesti u BiH skoro normalna pojava, to je bh realnost.
Što se tiče kladuške zgrade Policije, mnogi će reći da je to u nadležnosti Kantona ili države i to je moguće. Međutim, moguće je i ovo. Policija u Vel.Kladuši nema gdje ni vozila parkirati, lokalni moćnici su iza zgrade na prostoru nekadašnje pijace izgradili ogromni blješteći objekat u staklu sa kafanama i drugim biznisma i načisto zatvorili prilaz Policiji. Nekadašnji direktor urbanizma Opštine Vel Kladuša Hušdić Ismet je skupa sa bratom Hušidić Zlatkom ‘Šolajom’ iz St.Louis-a USA tu sebi i obezbjedio lagodan i udoban penzionerski život.
Kad može Policija prokišnjavati onda nema čuđenja zašto nam heroji čame u zatvoru i na otpadu, jel tako ?

photo : proslava Dana bh državnosti, Ervin Abdić, heroji NOBa Velike Kladuše u ograđenim željeznim mrežama ispred nedovršenog ‘Cantra za kulturu’, arhiv