Politička himna stranke ‘Narod i pravda’ je kompilacija partizanske koračnice, ‘mudrosti’ Alije Izetbegovića, prenaglašene borbenosti i patriotizma, yugoslovenstva Lepe Brene i domovinske poezije Jure Kaštelana

 

U moru političkih besmislica i skupih gluposti nismo morali dugo čekati novu : poslije Nenada Nešića (stranka DNS Republika Srpska) i njegovog izbornog spota sa sabljom, marševim korakom na Drini i nacionalističkim nabojem evo i stranke ‘Narod i pravda’ Dine Konakovića sa njihovom izbornom himnom ‘Bosna da nam opstane’.
Koračnicu koja neodoljivo podsjeća na spotove bh ratne televizije ili nekadašnje najave slet mitinga na stadionu JNA u čast Josipa Broza ‘odradili su’ tako da su u patriotski prenaglašeni i sumnjivi štimung kao na paradi poređali i izmiksali sve što se dalo izmiješati. I Josipa Broza, i ‘mudrosti’ Alije Izetbegovića, i već poznati usiljeni i lažni patriotizam, pa čak i kosmoplitizam Lepe Brene i pjesme ‘Yugoslovenka’ ili domovinski obol hrvatskog pjesnika Jure Kaštelana.
Riječju, neko je masno naplatio (jer para ima, ‘država nas održala njojzi hvala’) ovaj muzički politički bućkuriš, bolji izraz za ovakvu vrstu muzike i ‘umjetnosti’ ne može se naći. U prijevodu, bućkurišem se jednostavno naziva hrana ‘od svega i svačega’.
Akcenat je dat na vojnički korak, nešto kao ‘Marš na Drinu’ Nenada Nešića i na patriotske stihove uz nabrajanje naroda i nacije, od djece do ‘ratara i pastira’, sa porukom da je ‘Bosna u opasnosti’, napadnuta i samo glasanjem za ‘Narod i pravdu’ opstaje. Providno, poznato, slatkasto ali otrcano i kičavo dozlaboga.
Kao da je autor stihova prepisivao od Jure Kaštelana (hrvatski pjesnik rođen 18.12.1919, umro 24.02.1990)  i njegovog opusa pjesama domovini (Pjesma prva, pjesma druga… Peta..) pa dodavao literarne soli, bibera ili ajvara.
Kaštelan je u svojim stihovima zemlji pisao ‘rasti sretna pod suncem rasti’, zemljo radnih ljudi, i neka nad tvojim poljima mir vlada’, nabrajao je zanimanja i sa juga i sjevera, proletere, rudare, ratare, graditelje i čuvare žita... Konaković u svojoj himni licitira sa osjećajima na ovakav način.
‘Bez straha, bez suze// sa vjerom da može// Po trnju i vatri//jer naše su kože//bosanske … na sve navikle//čelikom su se kalile//Po kiši, oluji//od njih nada je jača//Protiv zul‘ma i laži//jer slabost se plaća//slobodom … mi robovat‘ nećemo//Sad se kunemo, robovati nećemo’, da bi refrenom zalio maksimalno patriotizam bez granica, sličan onom sa hutbi u džamijama ili sa govornica SDA. Ref. ‘Bori se, izbori se//za djecu, za majke//za ljude nejake//Oni danas//svi gledaju u tebe//Bori se … izbori se//da nestane tmine//za starca što brine//Bosna da mu …//Bosna da mu opstane..’
Da nije navodnog citata Alije Izetbegovića (kažem navodnog jer smo svjedoci da su mnoge ‘mudrosti’ ovog SDA ‘mudraca’ postavljene na kamene piramide zvane ‘stele’ po Sarajevu prije dvije godine zapravo teški plagijati ‘vođe’ pokradeni od naših pjesnika ili britanskog filozofa, o čemu smo već pisali, još postoji post o tome) ‘velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo’, pomislili bi da je Konaković zalutao u arhive poezije nekadašnje Yugoslavije, ma čak i u pjesmarnicu Lepe Brene gdje Fahreta opjevava kako su nam ‘Oči more Jadransko’ a ‘kose klasje Panonsko..’.
‘Bori se … izbori se, za djecu, za majke, za ljude nejake, oni danas svi gledaju u tebe, bori se, izbori se da nestane tmine, za starca što brine, Bosna da opstane…’
Ovako i sa ovom zakletvom vratio se Alija Elemdinu Konakoviću i sve su oči uprte u ‘Narod i pravdu’ odakle Alija ‘veliki vođa’ grmi onu poznatu Titinu doskočicu ‘bolje grob nego rob’ koja se na bosanskom izgovara ‘Bogom se kunemo da robovi bit nećemo’.
Odlična kombinacija i kompilacija. Uz još jednu kretensku novinu ‘biramo slogan’ naše partije (NiP : iz temelja!, SDP : Da svane dan!, SDA : sigurno-pobjeđujemo, najbolji smo…  ) koja se ovih dana provodi u svim partijama ovo sa himnovanjem je malo žešća glupost.
Vrijedi poslušati, tek da se čovjek nasmije. Jer za plakanje u BiH više nema suza.

photo : ilustracija Cross Atlantic čuvene navodne izreke Alije Izetbegovića, arhiv