Grad Sarajevo uložio preko 2 miliona KMa u renoviranje i obnovu nacionalnog državnog spomenika kulture ‘Muzej Bistrička stanica’ a onda ga odlukom načelnice Benjamine Karić uz mjesečnu rentu pretvorio u tursku aščinicu peciva i sladoleda
Medijski poprilično ‘izvikan’ projekat ‘Muzej Bistrička željeznička stanica’ u naselju Bistrik otpočet po bivšem načelniku Abdulahu Skaki sadašnjem bh ambasadoru u državi Qatar a dovršen ‘zaslugama’ načelnice Benjamine Karić svečano je otvoren 06. aprila ove godine. Načelnica je patetično i sa osmijehom objavila da se dovršeni ‘Muzej Bistrička stanica’ poklanja građanima uz godišnjicu – Dan oslobođenja Sarajeva.
Ovaj nacionalni muzej i spomenik kulture pod zaštitom države je objekat star preko stotinu godina, izgrađen je još 1882. godine u doba austrougarske vladavine u BiH i dobio je autentično novo ruho i uz brojne zvanice zaliven šampanjcem i slatkim medijskim pričama načelnice.
‘Nemoguće je’ – rekla je nasmijana načelnica – ‘ne osjetiti emocije dok vam predajem ovaj obnovljeni nacionalni spomenik svjedok za sve buduće generacije mladih ljudi koji dolaze. Ovo je naš zajednički uspjeh“. Zatim je dodala kako će ‘od sada objekat biti pretvoren u muzej koji će predočiti bogatu kulturno-historijsku vrijednost Sarajeva’.
Eh, to je bilo aprila ove godine ‘kada ‘nam je predat muzej’, već jučer ‘govno nam je predala’ načelnica. Ona je jučer potpisala ugovor sa firmom ‘Herbal Group’ o iznajmljivanju poslovnog prostora za restoran i sladoledarnicu turske popularne franšize ‘Mado’ u ovom spomen-muzeju i njima je spomenik predat a ne nama.
Tu će se u buduće uz naknadu od 3.000 KMa mjesečno (po slobodnoj nagodbi načelnice i biznisa) u muzeju i nacionalnom spomeniku lizati ‘specijalni turski sladoled’ i žderati tursko pecivo. A možda ‘padne’ i poneki kebab pride. Načelnica ima još po ugovoru da ‘sredi’ parking za najmanje 30 parkirnih mjesta, znači da još potroši državnih para pa da muzej pretvoren u burekdžinicu počne sa radom.
Tuga i jad od bh funkcionera i političara i njhovog troška državnih para.
U okviru objekta na prvom spratu se nalazi ovaj poslovni iznajmljeni prostor dok je na drugom spratu muzejska postavka inspirisana čuvenim filmom “Valter brani Sarajevo”. Davne 1972. godine u Bistričkoj stanici snimane su scene ovog filma koji je postao jedan od najgledanijih na prostorima bivše Jugoslavije. Zahvaljujući britkim i pametnim potezima vodstva grada i načelnice sad nam lako može čuveni i legendarni junak Valter sići niz stepenice i pojesti kiflu ili sladoled, gradski oci su ga smjestili baš na pravo mjesto.
Naime, javno je obznanjeno još u vrijeme načelnikovanja Abdulaha Skake da se u Sarajevu više priznaje i vjeruje kako je 16. muslimanska oslobodila Sarajevo 05. aprila 1945. a onda su sutradan 06. aprila ‘došli četnici na čelu sa Valterom pa ubijali redom poštene muslimane’, posebno one u NDH vlasti, čak se ide u pravcu promjene datuma zvanične proslave ovog praznika. Dok se sve više kroz medije i javnost pušta priča kako je Vladimir Perić Valter partizanski junak i lik iz poznatog filma izmišljen lik, iako postoji i njegov grob i postoje podaci o njemu kao stvarnom i realnom antifašisti i borcu za oslobođenje Sarajeva.
Nakon Skake i vesela Benjamina Karić je u istoj priči, eto Valtera u turskoj aščinici i umjesto Sarajeva, brani turski sladoled u što nam je pretvoren nacionalni spomenik kulture.
photo : svečani otvor renoviranog spomenika kulture ‘Bistrička stanica’ Sarajevo 06. 04.2022., arhiv
