Haris Zahiragić sa branika BiH : upravo sam podnio krivičnu prijavu protiv načelnika Bihaća i NN izvršilaca Opštinskog vijeća zbog davanja imena ulice i Trga osuđenom ratnom zločincu Rasimu Deliću po presudi Haaga iz 2008. godine, najavljujem još podnošenja …
Krivičnu prijavu Harisa Zahiragića sa njegovg facebook profila koja je izazvala veliku medijsku pozornost i salve pozitivnih kritika, prenosimo u cjelosti sa malim patriotskim gramatičkim prepravkama :
“Dana 22. jula 2021. godine, a koristeći se ovlastima koje mu daju Dejtonski mirovni sporazuma i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, donio je Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a kojim je dopunio član 145a. ovog Zakona, koji je stupio na snagu isti dan (‘Službeni glasnik BiH’ broj: 46/21).
Navedeni član 145a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u stavu (6) propisuje, citiram :
Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Prema popisu ulica i Trgova Grada Bihaća objavljenom u službenom Glasniku, pločama sa nazivima ulica te po pisanju medija, Gradsko Vijeće Bihaća je jednoglasno na svojoj sjednici održanoj tačno neutvrđenog dana 2014. godine i sata donijelo odluku da se ulica nekadašnjeg partizanskog komandanta promijeni u Ulicu ‘heroja’ Rasima Delića, istom odlukom promijenjen je i dio Trga Reisa Čauševića imenovanjem tog dijela po Rasimu Deliću.
Na brojne primedbe građana i medija da je Rasim Delić komandat zajedničke i složne ArBiH osuđen za ratni zločin mudžahedina u slavnoj i multietničkoj vojsci 1995. na tri godine zatvora presudom međunarodnog suda u Hagu od 2008. godine, vlasti Bihaća su se oglušile i pored toga dale ulicu i Trg ovom presuđenom ratnom zločincu. Pojašnjenje da je i prije bh rata postojala ulica sa imenom Rasima M. Delića partizanskog vojvode koji je poginuo u oslobađanju Bihaća 1945, nije pravno održivo a što sam utvrdio svojim istražiteljskim metodama. Naime, ovaj Rasim M. Delić navodni antifašista i partizanovac je izmišljen lik i sa tim vlasti pokušavaju prikriti krivično djelo po visokom bh predstavniku Valentinu, budući da postoji samo jedan osuđeni Rasim Delić. Sa ‘S’ umjesto ‘M’ između imena. Ploča na trgu i ulici Delića je više puta razbijana i skrnavljena ali vlasti Bihaća su je svaki put obnavljale iako je takva radnja kažnjiva ne samo po donešenom zakonu Valentina Inzcka već i po postojećem Krivičnom zakonu BiH, a procesuirale one koji su ploče razbijali.
Dakle, naziv imena ulice i trga u Bihaću je sporan prema dredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i po propisu Valentina Inzcka od jula 2021. godine kojima se zabranjuje veličanje na bilo koji način osobe koja je pravosnažno presuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin bilo po međunarodnim ili po odlukama domaćih Sudova, i tu nema pravno ničeg spornoga, samo treba da Tužioci a potom Sud postupe po tim propisima.
Također, mediji su objavili vijest se da je Osnovni sud u Bihaću prošle godine kaznio dvojicu hrabrih mladića E.G i E.J. novčanom kaznom, što je pravni nonsens budući da su ovi momci samo uradili ono što su Sud i Tužilaštvo bili dužni uraditi, tj. trebali izvan svake razumne sumnje umjesto njih optužiti i kazniti opštinsko vijeće grada Bihaća ili barem predlagača boračku organizaciju Abdić Hamdije ‘Tigra’ koja je insistirala po svaku cijenu na postavljanju ove sramne ploče u gradu.
Imajući u vidu sve gore navedeno može se zaključiti da su vijećnici grada Bihaća a potom načelnik na funkciji u to vrijeme odgovorne osobe kao što su odgovorne i osobe u boračkoj organizaciji budući da su izjavili da će svaki put kad ploča bude uništena istu obnoviti i sanirati, znajući svjesno i umišljajno da takve radnje predstavljaju krivično djelo budući da su postavljene u čast ratnom zločincu Rasimu Deliću osuđenom za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, iako su znali i/ili morali znati da je to protivno odredbama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Bez obzira na činjenicu što je ratni zločinac Delić umro aprila 2010. godine.
S obzirom na sve navedeno, očekivao sam reakciju Tužilaštva BiH po službenoj dužnosti, a kako je ista izostala, podnosim ovu krivičnu prijavu i tražim od Vas da navode iz ove prijave provjerite, utvrdite sve činjenice vezane za postavljanje i obnavljanje ploča, te da podignete optužnicu i od Suda Bosne i Hercegovine tražite procesuiranje odgovornih osoba za počinjenje krivičnog djela propisanog članom 145a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, ali i uklanjanje spornih ploča koje radnje su kao takve eklatantan primjer slavljenja ratnog zločinca i provokaciju preživjelih žrtava navedenog ratnog zločinca.
Ujedno najavljujem da ću također nadležnom tužilaštvu BiH podnijeti uskoro i krivičnu prijavu protiv nadležnih u Zeničkom Kantonu koji su osuđenom ratnom zločincu ArBiH Sakibu Mahmuljinu dodijeli plaketu grada Zenice ‘za humanitarni rad’ u vrijeme suđenja, a koji ratni zločinac je, da se zna, osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine i teške povrede ratnih Konvencija a potom pobjegao u Tursku. Iako sam pravnik po struci još nisam siguran, mislim da ima ali ću se konsultovati sa većim strukama od mene ako ikako takve postoje, da li ima elemenata za podizanje slične krivične prijave i protiv vlasti u Kantonu Sarajevo zbog još mnogo ulica sa imenima ratnih zločinaca, počev od Mustafe Busuladžića pa nadalje i na šire, ispitaću i radnje vlasti u Sanskom Mostu zbog davanja imena ulice i parka osuđenom ratnom zločincu generalu Mehmedu Alagiću, sve ći ispitati i razotkriti, čim utvrdim da li takve radnje kao i radnje vlasti Kantona Sarajevo koje dijele pare advokatima optuženih ratnih zločinaca generalu Dudakoviću i sličnima, podpadaju pod zakon Valentina Inzcka ili naš Krivični zakon, a što su svakako objaviti nakon što se donese oslobađajuća, hoću reći adekvatna sudska odluka u ovim postupcima.”
P.S. svaka sličnost sa licima i događajima – slučajno je namjerna!
photo : Haris Zahiragić dopredsjednik SDA, arhiv
