KAKO, gluho bilo, MUNARI ‘SKINUTI GLAVU’ : Amerika se ponosi ‘Bijelom Kućom’ a Visoko ‘Bijelom Džamijom’ koja se danas zove ‘Šerefudinova’, međutim vjernici nisu baš oduševljeni izgledom munare …
Visoko ima džamija i džamija, kao uostalom čitava BiH, i vlasti su dakako ponosne sa tim, neimarski se radi i gradi i sve dok ne stignemo brojku od ‘džamija po glavi jednog stanovnika’ neće se stati. Međutim ima jedna posebna u starom centru Visokog, na putu prema Kiseljaku koja je sagrađena još davne 1983. godine (na mjestu gdje je bila stara džamija napravljena prvi put 1447), u onom ‘mrskom i totalitarnom sistemu koji nije dao graditi džamije i ići u njih’, kako slikovito današnji muslimani i vrh Rijaseta obilježavaju komunističko i socijalističko nekadašnje uređenje države. To je ‘Bijela Džamija’ koja je, kako i priliči Bosni dobila ime po nekim arapskom li Otomanskom ‘zaslužniku’ ili po donatoru i poznata je i po imenu – ‘Šerefudinova Džamija’. Projektovao ju je mostarski poznati arhitekta Zlatko Ugljen.
Ova džamija je dobila još jedno ime u narodu i među vjernicima koji i nisu baš presretni sa izgledom minareta i u žargonu i kolokvijalno je zovu ‘šajkaĆa’. Kao što i džamiju nazivaju Đamijom. Budući da takva munara još nije zabilježena niti izgrađena u BiH među hiljadama džamija.
Zbilja, kad se pogleda i izdaleka i izbliza, asocijacija na srbijansku vojnu i nacionalnu kapu ‘šajkaču’ ne može se izbjeći pa su se uz to razvile i silne teorije zavjera među vjernicima. Jedni tvrde da je izgled munare bio dovoljan razlog da je Srbi ne sruše u bh ratu, koji je i jedan od razloga što su ‘komunisti dozvolili da se takva džamija sagradi’, drugi tvrde da se ne radi o ‘šajkači’ već o spoju moderne i tradicionalne arhitekture’- spoj katedrale i Otomanski građevina. Vodstvo opštine i Medžlisa Visoko kažu da su ‘ponosni na ovu džamiju’ i da izgledom i arhitekturom predstavlja bogatstvo i da podsjeća na piramide i pećine Visokog. Tim prije jer je po ocjeni mnogih umjetnika arhitekata proglašena jednom od ljepših džamija u EU i uvrštena među tri najljepša sakralna objekat u Evropi, čak je od Fondacije ‘Agha Kan’ u Švicarskoj dobila nagradu za arhitektonski izgled.
Vjernici pak imaju drugačije mišljenje i traže ‘renoviranje’ džamije, hoće promjenu munare. Hoće li Rijaset odobriti ‘skidanje glave’ na džamiji još zvanično nije odlučeno. Nezvanično, Rijaset je predvidio lovu koja nije sporna i radi se na tom novom ‘adaptiranju’. Džamija je inače jedna od najstarijih u Visokom i već je imala do sada nekoliko adaptacija no još nikad se ‘nije diralo u munaru’.
Do tada, ezan grmi redovno ispod ‘šajkače’.
photo : ‘Bijela Džamija’ Visoko, arhiv
