Bos Otoka : skrnavi se krajiška ljepotica Una nacionalni dr­žavni spomenik, grade drveni pored dva postojeća mosta ‘da bi džematlije lakše dolazile u džamiju’

 

Nacionalni park Una a dobrim dijelom i sama krajiška ljepotica, dio su bh nacionalnog blaga i UNESCOa, i ne treba trošiti riječi šta rijeka Una znači za državu, kulturu i turizam. Međutim, svi ti parametri ne znače ništa kad Rijaset ‘nanišani’ na atrakciju i na dobru lokaciju. Državni zakoni tu – zna se, ne vrijede niti se osvrću na sve češću otimačinu državne imovine od strane Islamske Zajednice. Jer su ‘vakufi’ i stare knjige Osmanskog carstva iznad zemljišnih i katastarskih, zapravo oni su u službi ‘potreba’ Islamske Zajednice BiH.

Od prije para dana, vijesti govore, otpočela je gradnja drvenog mosta u Bos. Otoci koji će ‘povezati dvije obale Une’, tačnije džamiju izgrađenu na riječnom ostrvu u ovom prelijepom krajoliku, ‘da bi džematlije bliže i lakše došle do džamije’. Federacija i siromašna opština Bos. Krupa kojoj pripada Bos. Otoka su u tu svrhu obezbjedile ‘oko 800.000 KMa’, znači naguraće se do miliona, pa će do kraja godine skrkati bespotrebno u drveni most ovu lovu, samo iz razloga jer je megalomanska vjerska kleptoelita odlučila da spiska i opere novac, i jer ‘ima potrebu’.
Naime, već postoje dva betonska mosta do ove džamije (vidi sliku) i do riječnog ostrva gdje je džamija sagrađena, koji nisu udaljeni više od stotinjak metara od džamije koja se naziva ‘gradskom’, pa je tako izgradnja ovog dodatnog mosta na ljepotici Uni čista promocija sile i bahatosti vjerskog klera i državne vlasti u srazu sa opštinskom. Bilo bi razumljivo da se sagradi most kad bi džematlije u džamiju išle čamcem ili avionom, ali troškariti i krasti lovu (u BiH se svaki projekat oslanja na ‘potrebe’ i tender pljačku), ali džematlije imaju pristup džamiji još odavno tako da patetične budalaštine tipa kako ‘mostovi spajaju rijeke i ljude’ koje se navode kao razlog izgradnje drvenog mosta do džamije, nisu ništa nego odviše poznato bh pravilo : što budalastije i grđe objašnjene – to bolje.

No, kad Reis odvali kako ‘postoji potreba’, u to se ne sumnja a para ima za potrebe džemata, za one druge tipa ljekova za ljude, hrane, tvornica, škola i drugih najnormalnijih potreba građana o čemu svaki dan slušamo kuknjavu i poziv za sadaku, niko u ovim situacijama ne pita. Kad se mosta završi, onda će džamija, govore (iako la­žu jer znaju da lažu) ovi perači tuđih para biti puna. Nažalost, kao i hiljade drugih, biće možda puna jedino uz Bajram i Ramazan, u ostalim danima biće to spomenik našim vjerskim zapišavanjima teritorija i granica, prazna i samo za slikanje.

Ova džamija je u svojoj istoriji rušena četiri puta, zadnji put u bh ratu ali je obnovljena poslednji put ubrzo po završetku ratovanja i, iako je u medijima nazivaju ‘ljepoticom’, pravo je arhitektonsko ruglo. Posebno njena munara koja liči više na kakvu Otomansku osmatračnicu sa tvrđave nego na mjesto za mujezina. Ali je zato ‘visoka 47 metara i ima sijalica na munari onoliko koliko je u ratu bilo šehida’ u ovom gradiću. Što joj u startu daje epitet ‘ljepotice’ u medijskim naslovima.

Uz ovu vijest važno je napomeuti još par ‘sitnica’.
Prvo, kako je moguće da na riječnom ostrvu, državnoj imovini za koju se u BiH ‘gine’ iz minuta u minut džamija dobije dozvolu za gradnju i sve druge dozvole okoliša i energetike kad se radi o državnom, kulturnom i nacionalnom blagu, kad je riječno ostrvo sastavni dio rijeke, po čemu smo ‘jedini u svijetu’? Ili je onda to ostrvo ‘vakuf’, tu osim džamije nema ništa drugo? Odgovor je jasan. U šta Reis upre prst, to se odmah proglasi ‘vakufom’, tj. Božjom zemljom ili lokacijom i vlast kao u svakoj vjerskoj državi daje i dozvole i saglasnosti, čak i kad je riječ o nacionalnom spomeniku.
I pare, naravno. Islamska Zajednica je vlast ali pare za most do džamije daje država, zna se da Reis samo uzima.
Drugo, graditi most do džamije pored već dva postojeća samo da bi ‘džematilije pješačile desetak koraka manje’, nije ništa drugo nego odraz moći, vjerske korupcije i namjerna megalomaija kojoj u BiH nema kraja.
Treće, valjda će, obzirom da se u neposrednoj blizini ovog rječnog ostrva nalazi poznato kupalište i okupljalište Otočana ‘Brioni’, lijene džematlije moći ljeti uživati u ljepotama Une, kao Broz nekada na Jadranu.
Ako se previše ugriju molitvom, mogu se i osvježiti.

photo : Gradska džamija u Bos. Otoci izgrađena na rječnom ostrvu Une, arhiv