Urušavanje bankarskog sistema ili nova pljačka građana!?: Propadanje banaka u Americi : da li će Joe Biden nastaviti stopama prethodnika George W. Bush–a i Barack Obama-e i famoznog ‘bailout’ zakona iz 2008/09 kada su iz budžeta i parama građana namireni bogati tajkuni iz kategorije onih 1% što vladaju Amerikom preko leđa onih 99% koji se ni zašto ne pitaju?
Propast i objavljeni bankrot jedne od petanestak najjačih banaka u USA-Silicon Valley Bank (SVB) California objelodanjen prije dan-dva, povukao je za sobom lančano u propast još jedne – Signature Bank u državi New York.
Nezvanično se šuška da je još ovih finansijskih institucija pred kolapsom, pa iako američki predsjednik u obraćanju javnosti tvrdi da je sistem stabilan i da propašću ovih banaka komitenti neće biti oštećeni, javnost je zabrinuta jer sve podsjeća na 2008/09 godinu kada su skoro čitav bankarski sistem, automobilska industrija i druge velike korporacije objavile kolaps i kada je zaprijetila kriza neviđenih razmjera a vlada uskočila mjerama te sanirala banke poklanjajući im bilione dolara iz budžeta i para građana. Riječ je o poznatom zakonu ‘Bailout’ (Zakon o davanju finansijske pomoći radi sprečavanja sloma ekonomije) kojeg je potpisao predsjednik George W. Bush i po njemu počeo postupati a nastavio njegov nasljednik Barack Obama. Ovim zakonom izdvojeno je 700 biliona dolara iz državne kase i ubrizgano u ove institucije da bi ih se spasilo. Jer, naprosto, rečeno je da nesmiju propasti, te institucije su toliko velike da ne smiju propasti (too big to fail) ako propadnu ode sva državna ekonomija u propast, što će dovesti Ameriku u krizu sličnu onoj iz 1929.
Sva kasnija pravdanja kako će banke i druge korporacije koje su dobile lovu od države to vraćati sukcesivno su bila obično bacanje prašine u oči građanima, banke i druge korporacije koje su dobile lovu su čak i u vrijeme davanja novca isti trošile nemilice na plate, reklame i milionske bonuse menadžerima i direktorima, oporavile su se parama sirotinje iz poreza (taxe) a izvještaj o tome nisu nikad u cjelosti dovršeni i frizirani su. Niti se zna da li je i koliko od datih para vraćeno državi.
Ova faktički državna pljačka poreznih obveznika preko donešenog zakona je bila uvertira za pokret ‘Occupy Wall*Street’ koji je preplavio Ameriku 2011/12 ali je žestokom rekacijom vlasti brutalno ugašen i nestao sa radara javnosti. Zastupao je tezu da država favorizuje 1% najbogatijih Amerikanaca u korporacijama i bankama koji žive, pljačkaju i koriste onih 99% koji se ni za što ne pitaju i sa čijom sirotinjom se spašavaju bogati tajkuni vladari države. Nije im pomoglo ni to što su pojedini senatori i guverneri dijelili njihova mišljenja kao poznati senator države Vermont Bernie Sanders. Njegova (Demokratska) Partija ga je zbog tih ‘socijalističkih i komunističkih’ tvrdnji i izbacila iz utrke za predsjednika a isturila kandidata Joe Biden-a.
Upravo zbog ove sličnosti sa bankrotom pojedinih banaka građani su uznemireni i uplašeni bez obzira na uvjeravanja predsjednika, jer koga su jednom ‘ujele zmije i guštera se boji’.
Iako su ulozi do 250.000 u bankama pokriveni osiguranjem, ova prva bankrot banka u ‘Sicilijanskoj Dolini’ uglavnom je poslovala sa bogatom klijentelom i lošom trgovinom državnim obveznicama, dakle lošim procjenama i menadžmentom, zato bi trebala i da ispašta a ne da se spašava, iako američki predsjednik ne govori o njenom spašavanju nad narodom Amerike još lebdi duh ‘bailout’ operacije spašavanja bogatih preko leđa siromaha, i sa pravom se teško vjeruje predsjedniku Biden-u da je ‘sve pod kontrolom’. Bankrot se može kao i kod drugih država (kao recimo stečaj u BiH) prijaviti i zbog niz drugih razloga, jedan je odviše poznat : uzmeš kredita od države ili drugih banaka pa potrošiš ili uzmeš za sebe a onda bankrotiraš i slobodan si, nikom ništa ne duguješ. Prije bilo kakve pomoći bankama bi stoga trebalo provjeriti razloge bankrota pa tek onda djelovati. No, ako si toliko moćan i velik, ne provjeravaju te, već spašavaju kao u ‘bailout’ operaciji. I zato se, između ostalog, tvrdnje Biden-a o ovim bankrotima uzimaju sa rezervom.
Propast banke u New Yorku koji je uslijedio dan poslije kraha banke u Californiji ne sluti na dobro i otvara sasvim logično pitanje ; Hoće li Joe Biden, ako se nastavi lanac bankrota, postupiti kao i njegovi prethodnici i hoće li se opet posegnuti za parama poreznih obveznika? Ono drugo, zašto se na isti način ne spašavaju i manje banke ili firme kad propadaju, ne treba ni postavljati.
Oni nisu toliko veliki da se bez njih ne može.
photo : ilustracija-forma za prijavu bankrota, arhiv
