Ostrožac kod Cazina dobio muzej ‘Povelje bosanskih vladara’ smješten u kulturno istorijski spomenik-srednjevjekovni zamak Ostrožac koji bukvalno propada iako je pod zaštitom države
Bosna je država bogomolja i drugih vjerskih objekata, kockarnica i tržnih centara.
I muzeja, nego. Otvaraju se u BiH skoro svaki dan kao džamije… mi smo muzejska nacija također. Samo glavni bh grad Sarajevo ima ih na desetke, dominiraju oni sa ratnim postavkama, Alija Izetbegović ima svoj lični i u šeheru i skoro u svakom gradu dok se i po ostalim gradovima i Kantonima muzeji ‘otvaraju’ nemilice, svaki malo veći grad ih ima nekoliko.
Grad Cazin je tako prije sedmicu dana dobio još jedan pored nekoliko postojećih muzeja. U mjestu Ostrožac 15 km od Bihaća u srednjevjekovnoj tvrđavi-zamku ponad Une otvoren je Muzej bosanskog kraljevstva. Postavka dr. Enesa Dedića ‘Povelje bosanskih vladara i vlastelina u periodu od 1189 do 1461” u ovoj tvrđavi su ‘kamen temeljac’ budućeg muzeja koji će poveljama kazivati o transformaciji banovine u kraljevinu Bosnu. Voditelj muzeja Adnan Hajrulahović kaže da se prezentiranjem izložbe kreće u ‘približavanje istorije građanima’. Te naveo da ih čeka ‘težk zadatak’.
Naravno da je zadatak muzeja uvijek težak međutim u ovoj tvrđavi u Cazinu će biti posebno i možda još teži. Na stranu to što prvi koraci muzeja daju već viđeno, od povelje Kulina bana ili bana Stjepana II Kotromanića do povelje Stjepana Tomaševića Dubrovniku budući da se te povelje nalaze i u drugim muzejima jer su Bošnjaci opterećeni i zaluđeni svojom kraljevskom ulogom i porijeklom, problem sa ovim muzejom bi mogao biti druge prirode : šta će biti i sa postavkom i sa muzejom?
Kao što znamo ovaj zamak kulturno-istorijski spomenik pod zaštitom države u kojem je smješten muzej iako bh dragulj istorije i ljepote nema skoro nikakvu pomoć od države a vrlo malo je dobiva od opštine, usljed čega je dvorac u permanentnom propadanju. Opština ‘krpi’ samo ono najosnovnije i kao i država ne mari puno do tvrđave inače bi je do sada obnovila i restruktuirala.
Kažu stručnjaci da bi u obnavljanje spomenika bilo potrebno uložit nekoliko miliona KMa a svi znamo koliko se u BiH daje za kulturu i za istorijske spomenike. Dvorac je kroz vrijeme prošao kroz četiri vremenska perioda i četiri vladavine. Prvo je bio u posjedu knezova Babonić, onda u Osmanskom periodu njime je vladala begovska porodica Beširević da bi dvorac prodala vitezu Lotharu von Berksu za kojeg se veže vlasništvo, mada država BiH tapiju ne daje nikom do li sebi. Ovaj vitez je i sahranjen u krugu zamka 1920, njegova porodica je pokušavala dobiti vlasništvo nad dvorcem ali bezuspješno.
Zamak odolijeva zubu vremena i propada iako je pravi turistički biser države Bosne. Druge države bi za ovu nestvarnu umjetnost i ljepotu iznad kanjona Une dale neviđeno bogatstvo i od toga napravile tursitičku Mecu, naša država ima druge vizije i planove. Zidine zamka su oronule, ispucale i išarane, drvena konstrukcija u pojedinim dijelovima trula i opasna po posjetioce. Jedno vrijeme su vlasti dozvolile da u njemu posluje klasična kafana, dok se svake godine ovdje održava likovna kolonija koja privuče veliki broj slikara i skulptora.
Jedini veći zahtjev vlasti je bio na krovu ove utvrde poslije rata u BiH kada su postavili i zamijenili dio krova sa motivima ljiljana ‘koji se vidi izdaleka’. Sitnije popravke unutar glavnih gabarita ne računamo.
Da li je iznos od par miliona KMa prevelik za ovakav jedan biser i dragulj i zašto ni opština ni država nema ni sluha niti hoće dati pare, to je posebno pitanje. Za ovakav turistički i istorijski objekat to je zaista ‘mala sitnica’ jer država daje veću lovu za sasvim bespotrebnije stvari. U tome se zapravo i krije tajna odnosa prem kulturi i njenim spomenicima. Evo samo jednog primjera. Opština Cazin je poslije rata do sada izgradila 30 džamija, jedan Islamski centar sa džamijom je upravo u neposrednoj blizini dvorca i samo u njega je spiskano blizu 2 miliona KMa, otvoren je svečano 2018 godine.
Ako ni zbog čega drugog, samo zbog ovog je ovo otvaranje muzeja u ovom zamku veoma hrabar potez.
photo : detalji zamka-dvorca Ostrožac ponad Une koji pripada Opštini Cazin, arhiv
