AHMEDIJE VOJSKA NAJJAČA, CAZIN REKORDER : U Krajini umalo oboren rekord iz 2022, u istom danu otvorene dvije džamije, Cazin dobio 35-tu po redu novoizgrađenu džamiju
Obistinila se historijska izjava nekadašnjeg gubernatora nekadašnjeg Okruga Bihaća a sada US Kantona, Mirsada Veladžića iz predratnih i ratnih dana u Krajini. Šef SDA za Okrug Bihać profesor Veladžić (onaj što je poslije bh rata ispitivao i najavljivao proizvodnju bioloških posebnih jaja samo u Krajini i što je sa još jednim ‘kolegom’ bivšim direktorom ‘Agrokomerca’ Š. Štulanovićem najavljivao sa Turskim ekspertima proizvodnju narezaka i čokolada na bazi loja umjesto svinjske masti, op. Cross) je proročanski nagovijestio viziju vođe Izetbegovića pa je ležerno zaključio da će se u Krajini ‘umjesto škola i fabrika graditi džamije’. Ista vizija je i u mislima hadžije i ministra Dine Konakovića, i on je svojevremeno rekao da su ‘džamije važne kao fabrike’, slijedom čega u BiH nakon rata ‘fabrike’ niču kao pečurke iza kiše, dok državne škole propadaju i u njima đaci svakodnevno preživljaavju strahu od plafona ili obrušenih zidova. Bolje su opremljeni ‘mejtefi’ od škola. Dok su tvornice ovdje misaona imenica, osim ako se ne rasprodaju postojeće ostale iza Yugoslavije.
U USK u Muftijstvu Bihaćkom tako bilježimo 240 džemata i najmanje toliko i džamija, budući da su negdje ‘potrebe’ nalagale gradnju i po dvije jedna uz drugu. U početku se radilo na izgradnji i obnovi srušenih džamija međutim poslije se prestalo brojati kad se vidjelo koliko ‘nas muslimana’ ima i kolike su nam ‘potrebe’. Gradilo se i gradi punom parom, a narod daje. Hodžama trpaju i vlade Kantona i vlada iz Sarajeva, opštine i ministarstva, daju i braća Arapi i Turci.
Jučer je u US Kantonu bilo svečano i ‘radno’, otvorene su dvije ‘fabrike’-džamije, umalo je skinut rekord iz septembra 2022, kada su u jednom danu otvorene tri džamije : Čajniče, Zebina šuma kod Foče i Kaćuni-medžlis Busovača. Jedna ‘fabrika’ je proradila u Ripču kod Bihaća a druga ‘samo što nije’- bio je ‘temelj’, završeni su grubi radovi i to u Miostrahu u Cazinu. I da ne povjerujete a morate, jer tako kaže muftija Mehmed ef. Kudić, ova džamija u Miostrahu je 35-ta po redu novosagrađena džamija u Cazinu. “Medžlis IZ Cazin će sa ovom džamijom otvoriti svoju 35. džamiju izgrađenu nakon završetka rata”. Dakle, radi se i gradi, a prazne ‘fabrike’ hoću reći džamije, odoše ‘muslimani’ u Sloveniju, Hrvatsku ili u EU, odoše sa njima i kompletne porodice. Kome će onda takve ‘fabrike’ i šta će nam? Da se uposli koja ahmedija, koja ‘hafiza’ ili ‘vjeroučiteljica’ i da se vidi da nas ima iako nas nema. A što se tiče održavanja ‘fabrika’, ni tu nema sikiracije. U BiH su one sve listom ‘državni spomenici od značaja za kulturu’, pa će država održavati ‘svoje spomenike’. Da je toliko bilo sagrađenih fabrika, ali baš, baš pravih tvornica, možda bi bilo i muslimana, ali nema te računice u BiH, tu vrijedi matematika profesora Veladžića.
A da li iko zna koliko je u zadnjem bh ratu porušeno džamija u Cazinu? Pa da se kaže, mora se obnoviti? Glupo i blesavo pitanje, ovdje se radi o ‘potrebama’ u koje se ne sumnja. Uz ovo, još jedno besmisleno pitanje bez odgovora : kako je moguće da pored toliko džamija i džemata ima toliko kriminala, droge i alkoholisanja? Čini se da se više može petkom ‘nafatati’ pijanih u saobraćaju ili napušenih u kafićima nego u džamijama. No to su već neke druge ‘finese’, za neku drugu priču.
Na otvoru džamije u Ripču kod Bihaća je pak vrijedno zabilježiti, pored prisustva političara i aahmedija samo ovo. Ministar države za izbjeglice i ljudska prava multimilioner, pa još i ‘doktor’ nečega Sevlid Hurtić je bio glavni na otvoru, što je inače u islamskoj državi BiH normalna pojava da se državnici utrkuju uz ahmedije. I sa davanjem love i sa slikanjem. Blage veze nema ministarstvo sa ovom ‘fabrikom’ ali ima sa izborima i sa ministrom. I još ministar lupne pored ‘važnosti gradnje džamija’ i ovo. ‘One su dokaz ‘našeg identiteta’. Nego. Ministar je inače živi dokaz kako i kuda nestaju pare namijenjene za izbjeglice. Ako se nekom od još hiljade onih izbjeglica koje tavore u ‘kolektivnim izbjegličkim centrima u BiH’ ne sviđa život u njihovom komforu u koje uživaju tri decenije, neka se presele u ove ‘nove fabrike’. Neka prate Veladžića.
photo : ilustracija, najjača bh vojska, hodže kod Reisa, arhiv
