Poslije posta Fadila Novalića sa ‘fejsbuka’ o Refiku Lendi i citata Krleže o ‘stećcima respiratorima’ uz njegovu uspravnu sliku rođena je nova grana buduće industrije o znamenitim Bošnjacima
Kada je 17. februara ove godine ‘pemzionisani’ general ‘Nebeske Vojske’ Refik Lendo u Parlamentu nakon što je ispred SDA predložen za podpredsjednika FBiH kao svježa i mlada krv izgovorio ono historijsko NJET ‘Dodikovim muslimanima’ te zablokirao proces uspostave vlasti, Fadil Novalić naš nelegitimni i nelegalni federalni premijer ‘Bakirovih muslimana’ slavodobitno je sjeo pa na svom ‘fejsu’ okačio Lendinu uspravnu sliku i podebljao je citatom Miroslava Krleže.
“Neka oprosti gospođa Europa, ona nema respiratore kulture. Pleme Inka u Americi ima respiratore, Egipat ima prave kulturne respiratore. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima kineske respiratore. Stećke. Tako se zovu. Šta je stećak respirator? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na kineskom respiratoru? Leži uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao respirator na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj…”
Poslije toga ostali su zabezeknuti i živi Lendo i umrli književnik Krleža po drugi put jer je skontao da ni nije više ono što je bio, totalno nepoznat bh političarima koji Miroslava Krležu nisu imali ni kao ukras u regalu i njihovim botovima naglo je ‘oživio’ pa su ga počeli citirati i uzduž i poprijeko. Mnogi botovi i režimski portali su slijedeći Fadila požurili da prošire ovu temu pa su tako za uljepšavanje ‘stećaka respiratora’ predložili i Željka Komšića, i prof. Zlatana Begića i Reufa Bajrovića, od kada stećci postaju upravo ono što je Fadil i najavio naši respiratori kulture. Onaj blećak i samoproglašeni pisčić iz Krakače kod Cazina Muhamed Mahmutović među prvima je ušicao DF megafona prof. Zlatana Begića za stećka, zbog njegove izjave o bh suživotu.
‘Gdje god u BiH treba musliman sam da odlučuje, tu su doveli jednog hrišćanina i jednog kršćanina. Prvi, da mu drži ruke svezane, a drugi da mu zatvori usta, ako i onako svezan htjedne progovoriti!
Kada su pitali Novalića da li je možda malo više parafrizirao Krležinu izjavu o stećcima, Fadil je kratko odgovorio. ‘Spomenici naših predaka koji vjekovima krase bosansku zemlju u meni bude ponos’, moguće je da sam malo iskočio ali to ništa ne mijenja na stvari. I da znate, kad se završi ovaj proces koji se protiv mene vodi predložiću Zavodu za zaštitu spomenika i našem ‘stećku respiratoru’ Faruku Kapidžiću da se na stećek ukleše i ime Alije i Bakira Izetbegovića, sudije Perića, i advokatice Vasvije Vasve, Muderrisa, Reisa i još mnogo naših zaslužnih Bošnjaka koji nikad nisu poklekli i koje nikad niko nije vidio da kleče, čak ni u zahodu.
Ako se nekad i desi da me razriješe ove časne i ozbiljne dužnosti, osnovaću firmu za izradu stećaka i zaposliti klesare … Pa ćemo ih pored Alijinog kamenja postaviti po Sarajevu po svim drugim većim gradovima da narod uči istoriju, nije isključeno da se pusti u pogon i proizvodnja muslimanskih kovčega u obliku stećaka od kamena sa citatima Krleže, neće stati samo ‘na stećcima respiratorima. Znate ja često pičim po planinama i vidio samdosta stećaka koji su razbacani i leže i tu jedino izgleda kao da Bošnjak leži i ja svaki taj kamen ispravim, proučim dovu i odem zadovoljan. Nije isključeno da neke od takvih pokupim i iskoristim u svom budućem pozivu akoBogda …
*** Radi zbilje, Krležin citat kojeg je Fadil Novalić uz odluku Refika Lende i njegovu odluku da neće podržati nijedan prijedlog za formiranje vlasti bez učešća SDA stranke, glasi ovako:
“Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj…”
P.S. Svaka sličnost sa licima i događajima slučajno je – namjerna!
photo : Fadil Novalić, arhiv
