NY, 11. Septembar 25 godina poslije : Komemoracija u povodu godišnjice terorističkog napada na Ameriku u New Yorku 11.09.2021. prošla u znaku duboke podijeljenosti Amerike, zbog zabrane govora američki predsjednik Trump odbio doći na komemoraciju u NYC.
Ni najtužniji dan u istoriji Amerike 11. septembar nije mogao proći a da se ne vidi da je američko društvo duboko podijeljeno.
Podsjećamo, 11. septembra 2001. godine grupa od 19 terorista ‘Al Qaieda’ načelu sa Osama Bin Laden-om od kojih su njih 15 iz Saudi Arabia, jedan iz Egipta i jedan iz Libanona, oteli su četiri putnička aviona i samoubilačkim aktom usmjerili ih na ciljeve i objekte u Americi. Dva aviona su udarila u WTC tornjeve ‘blizance’ u NY, treći avion je udario u vojnu zgradu Pentagona blizu Washington DCa, dok se četvrti avion zbog pobune putnika sručio u Pennsylvania umjesto cilja koji je bio u Washington DCu, vjeruje se da je to bila Bijela Kuća. Poginulo je blizu 3,000 ljudi uključujući 2,977 žrtava i 19 terorista te 441 spasioca.
Napad na Ameriku je preokrenuo i Ameriku i Svijet naopačke. Amerika je aktivirala rat protiv terorizma i već je 7. oktobra te iste godine napadnut Iraq a onda i Afganistan marta 2003.
O vom događaju se još uvijek ispredaju teorije zavjere i kontroverze, koje idu čak i do morbidnih zaključaka da je to sve namjerno isplanirano kako bi Amerika ušla u rat na Bliskom Istoku. Takva teorija se često čuje i u bošnjačkim radikalnim glasilima u BiH i u silnim komentarima uz tvrdnje kako je to Amerika uradila da bi napala muslimane, nešto poput priče srpske radionice kako je isto uradio Alija Izetbegović na Markalama. Poslije ovog napada preživjeli iz zgrada, spasioci policajci i vatrogasci te mnogi građani NYC obolili su od cancera uzrokovanog rušenjem tornjeva, dima i prašine azbesta. Maja 2011. je ubijen Osama bib Laden otkriven i lociran u Pakistanu, svi otmičari su poginuli u toku akcije i napada, istraga i lov na kreatore i izvođače akcije terora traju i danas. Samo jedno lice je osuđeno na doživotnu kaznu zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta a to je Zacarias Moussaoui sa pasošem Francuske, ostalih četvero je godinama pod vojnom jurisdikcijom u bazi Guantanamo na Kubi. Među njima je ‘najpoznatiji’ Khalid Sheikh Mohammed koj je još tu i čeka vojni sud zakazan za 05. juni 2028. godine. Za ostale se ne zna sa sigurnošću da li su još u bazi na Kubi, neki su navodno extradirani i pušteni.
Među otmičarima i teroristima nije bilo bh državljana ali su u poznatom slučaju ‘Alžirska grupa’ oktobra 2001. u BiH uhapšeni Bensayah Belkacem, Hadj Boudella, Lakhdar Boumediene, Sabir Mahfouz Lahmar, Mustafa Ait Idr i Mohammed Nechle koji su imali državljanstvo BiH i januara 2002. predati su Amerci te su završili u bazi na Kubi pod sumnjom da su povezani sa ‘Al Qaedom’ i zbog navodne umiješanosti u napade na ambasade SDA i Velike Britanije u Sarajevu. Nakon više godina, između 7 i 11, pušteni su bez osude po odluci američkog Suda, nije nađeno dokaza za njihov procesuiranje. U BiH je Dom za ljudska prava o tome raspravaljao i kao glavnog krivca za nezaonito izručenje bh državljana ratnih mudžahedina označen je Zlatko Lagumdžija današnji bh ambasador pri UNu. Američko zakonodavno tijelo je o 11. Septembru uradilo izvještaj na više od 5,000 stranica a koji izvještaj se i danas čak i u nekim dijelovima američke politike osporava.
Ovogodišnja komemoracija je protekla u znaku duboke podijeljenosti i vlasti i naroda a zaoštrena je posebno dolaskom Trump-a u Bijelu Kuću u drugom mandatu. Svađe, uvrede i podjele su zbog dolazećih ‘midterm’ međuizbora za Senat i Kongres novembra ove godine još više produbljeni, usljed čega su frcale varnice na relaciji dvije jedine stranke Amerike u vlasti. Republikanci i Bijela Kuća su direktno prozivali prije komemoracije načelnika NYC Demokratu Zohran Mamdani-a za islamizam jer je po nacionalnosti musliman, čak su ga javno uz islamofobične i šovinističke poruke povezivali sa terorizmom. U tome su se isticali predjednik Trump koji po čitav dan ‘fejsbuči’ po svojoj socijalnoj mreži i postira bizarne AI plakate ili slike, te načelnik NYC u vrijeme terorističkog napada Rudy Giuliani. Republikanci iz pokreta ‘Maga’ su čak raspisali i online peticiju da se Mamdani-u zabrani prisustvo komemoraciji koju je potpisalo najmanje 100.000 građana, među njjima dosta porodica žrtva.
Komemoracija je ipak pod vodstvom Mamdani-a održana i on se obratio kratkim brifingom budući da je od 2012. u NYC na snazi propis kojim se na komemoraciji zabranjuju bilo kakvi politički govori. On se posebno osvrnuo na porodice žrtava, dok je prije komemoracije optuživao tadašnje vlasti da su sakrivali istinu o opasnostima trovanja poslije napada i o drugim propustima nakon događaja, u ime čega je pustio u javnost oko 170.000 stranica ‘dokaza’ direktno optužujući ondašnje vlasti NYC za namjerno i nesavjesno postupanje zbog čega je porast teških oboljenja i danas u progresiji. Preživjeli i oboljeli imaju problem sa zdravstvom i troškovima koji još nije u cjelosti riješen. No, na komemoraciji se morao uzdržati od ovih tema, čak su se on i Giuliani srdačno rukovali.
Trump je izičito tražio da održi govor jer u suprotnom neće prisustvovati, nije mu to dozvoljeno pa je lagodno odustao od dolaska na Ground Zero. Poslao je svog zamjenika (DJ Vance) koji je u svom stilu potrvdio dolazak i došao, ali je umjesto komemoracije događaj nazvao ‘proslavom’, što je u medijima cinično osuđeno, dok je Trump otišao ovaj događaj obilježiti isti dan na groblju Arlington, dan ranije je priredio ‘konvenciju’ Republikanaca u Texas-u. Ne može Trump bez kamere i govora i bez politike svaki minut pa je tome podredio i ovu komemoraciju. No, kao i obično i na groblju gdje je trebao više pričati o 11. Septembru i žrtvama, on je u svom stilu više pričao o sebi i svojim nepotvrđenim uspješnostima, o ‘glupim Demokratama’, o ratu u Iranu i o svojim sposobnostima i Americi koja nije nikad ‘bolje stajala’ nego što je sada. Posebno mu je u javnosti zamjereno ali se on ne obazire na to, što je tvrdio da je i on učestvovao u spašavanju ljudi poslije napada iako to ničim još nije potvrđeno. Najviše je ipak zasmetalo njegovo narcisoidno pripovijedanje u kojem je pomenuo jednog civila spasioca koji je izvodio žrtve iz nebodera prije njihovog pada, tvrdnjom da taj momak ne može biti popularniji od njega. Vrlo bolesno i opasno ali Trump se drži svojih navika i osobina. Jednostavno, ne može podnijeti da ima iko sposobniji i slavniji i bolji od njega.
Slike bivših predsjednika koji su došli odati počast žrtvama najjasnije daju sliku današnje Amerike. DJ Vans je u društvu Giuliania, Obama sa Bill Clinton-om, a bivši predsjednik Bush u grupi sa Joe Biden-om i ranijim načelnikom Bloomberg-om. Svi su bili tu samo Njega nije bilo. Ružna slika podijeljne i politički zavađene zemlje, još narcisoidnija i daleko ružnija slika i prilika predsjednika Trump-a koji je odbio doći na Ground Zero jer su mu slikanje, promocija i govor važniji od žrtava.
photo : komemoracija 11. Septembra 2001 NYC, 11. septembra 2026, arhiv
