UZ MEĐUNARODNI DAN MATERNJEG JEZIKA 21. FEBRUAR : Ništa ne razumijem dr. Nedžada Grabusa, zamjenika Reisa, a trudio sam se svim silama
Bosanski jezik predstavlja više od komunukacijskog sredstva, on je svjedočanstvo trajanja jednog naroda, njegove kulture, književnosti i duhovnosti. Tako nam stalno govore i vjerski i državni lideri od Alije Isakovića i Alije Izetbegovića do današnjih minuta pa još dodaju kako je bosanski jezik ‘naš identitet’, po čemu se prepoznajemo, uz popis stanovništva ide obavezno parola, formula : vjera-islam, nacija-Bošnjak, jezik-bosanski.
To je u teoriji, u praksi je stvar drugačija, i kao što smo na ‘brzaka’ dobili naciju bez javne rasprave u podrumu hotela ‘Holiday Inn’ u Sarajevu 1993 samo da bi se razlikovali od ‘onih drugih’, dobili smo na isti način i bosanski jezik, po kojem se zaista razlikujemo i to tako da ga često ni sami ne razumijemo, umrli akademi Dževad Jahić je sa svojim Rječnicima i dopunama bio je i previše prezauzet. Pored nakaradne upotrebe slova ‘Č’ i slova ‘Ć’, zatim ‘Đ’ i DŽ’ a posebno slova ‘H’ kojeg smo ugurali tamo gdje nije nikada postojalo, pored poznatih turcizama koji jesu bili sastavni dio bh jezika, pristupilo se njihovom dodavanju tamo gdje tih turcizama nije bilo. No, sve više je u upotrebi i arapskog pisma u bh jeziku, naprosto je ne moguće razumjeti tekst bez prevodioca ili pomoći ‘googe’ mašine.
Ako smo već navikli da se molimo na tuđem jeziku jer nam je to tradicija, čemu ovo skrnavljenje bosanskog jezika u medijima i drugom javnom diskursu, tim prije jer na ovaj način nestaje i ‘naš identitet’ zbog kojeg se i danas ‘gine’ na svim frontovima. Ako je iko ikada odgledao intervju Reisa ili nekog od njegovih službenika a u zadnje vrijeme i bh ‘državnika’ jer je to postala ne samo ‘naša tradicija’ već pravilo, morao se debelo namučiti da skonta o čemu se priča, zbog arapskih riječi, citata iz Svete Kjige, ‘hadisa’ i svega što uz to teatralno ide. Oni kao da ne znaju da obični čitalac ili gledaoc nije završio Medresu, Univerzitet islamskih nauka, neki od turskih Koledža ili se školovao u Egiptu, Saudi Arabiji, Jordanu, Kataru, Meleziji ili na još nekim arapskim školama, gdje su diplomirali a poslije doktorirali mnogi u vrhu Rijaseta i politike.
Evo, za primjer, pokušao sam, nije da nisam, pročitati i shvatiti članak u ‘Preporodu’ zamjenika Reisa dr. Nedžada Grabusa i glavnog sarajevskog muftije o Islamskoj Zajednici, njenom istorijatu i značaju, ali i pored velike želje, bila je to propala misija, nije mi se dalo da pored maternjeg moram surfati po internetu ili rječnicima drugih država. Od samog naslova koji glasi ‘Islamska zajednica je najvažniji idžtihad koji su Bošnjaci razvili’, pa skoro do kraja. Šta je to ‘idžtihad’, zar je tako lako napustiti bosanski, i čemu to? Dalje u tekstu sve vrvi od izraza, složenica i riječi koje nisu svojstvene ni bivšem SHS ni sadašnjem bosanskom jeziku. ‘Institucionalni idžtihad Bošnjaka’, ‘koncept murasele’, ‘kontinuitet sa sunnetom i sunijskim konsenzusom’, ‘pripadnost ummetu’, ‘sunnet’, ‘idžma’, ‘ashabi’, ‘hilafet’, ‘kijas’ ‘muderrisi i hatibi’, ‘hanefijska, selefijska, maturidijska, eš’arijska i šiijska akaidska tumačenja’,’fikhsko pitanje’, ‘akaidsko pitanje’, ‘muallim’, ‘muallima’, ‘jedinstvo dina’, i tako kroz čitav tekst objavljen 26. 02. ove godine. Što je još slađe, sličnim ovakvim ‘bosanskim jezikom’ pišu i mnogi novinari i mnogi bh mediji, a onda tu je kao ‘naša tradicija’ i obavezno dodavanje duplih slova u imenima, kao što je Muhammed’, Saluddin’, te slova ‘Y’ u imenu Yasmin ili Meyrema, sve frca od bošnjačkog identiteta i jezika.
Uvaženi dr. Grabus ima impozantnu biografiju i poslije Muftijstva u Ljubljani imenovan je za glavnog sarajevskog muftiju i zamjenika Reisa, sa pretenzijom da naslijedi Kavazovića, poslije srednje Drvo-prerađivačke škole u Travniku 1990. godine završio je i Medresu i Islamski fakultet u Sarajevu te izdao i nekoliko knjiga u Sloveniji, međutim šta to sve vrijedi kad ga je opet teško razumjeti. Da i ne govorim koliko će ga vjernici i nevjernici razumjeti, a posebno kakav je to prilog očuvanju bosanskog jezika i identiteta.
Napose, kuda to ide bosanski jezik kad je ne razumljiv za one koji njime govore.
photo : naslovnica ‘Preporod’ 26.02.2026. arhiv
