KONFUZNO ALI UČINKOVITO GLASANJE : ‘Rezolucijom’ protiv ‘Rezolucije’ – glasovi američkih zakonodavaca u oba Doma odlučili za objavu rata nije nadležan predsjednik ali može nastaviti sa započetim operacijama do 60 dana u Iranu bez odobrenja Kongresa, uz stalno informisanje
Kao što se i očekvalo, obzirom na većinu Republikanaca u oba zakonodavna Doma, Kongres i Senat su zapravo opravdali i dozvolili nastavak vojnih akcija u Iranu. Senat je glasao sa 53:47, Kongres sa rezultatom 219 : 212, pa iako tijesno, pokušaj Demokrata da se ograniči Trampo-va moć i njegovi potezi ostao je samo pokušaj.
Trump je za ulazak u rat iskoristio ovlasti ‘Rezolucije’ iz 1973 (War Powers Resolution of 1973) koja dozvoljava predsjedniku bez odobrenja Kongresa poduzimanje određenih vojnih akcija kad je ugrožena bezbjednost države i njenih interesa, po kojoj je predsjednik dužan da u roku od 48 sati obavijesti Konges i djelovanje po ovoj Rezoluciji je ograničeno na najviše 60 dana kada se za nastavak mora imati odobrenje Kongresa. Rezolucija govori o ‘vojnim akcijama’ a ne o ratu, u čemu i jeste sva zavrzlama i oko Rezolucije i odluka. Trump nekada pominje rat a nekada vojne uspješne akcije, njegovi njaviši dužnosnici tvrde jednom da je Amerika u ratu, drugi put drugačije, Demokrati tvrde da se radi o ratu, međutim u toj konfuznosti iak su protiv rata učestvuju i Demokrate. Ni oni nisu išli sa prijedlogom odluke o zaustavljaju rata već su tražili novom ‘Rezolucijom’ ograničenje predsjednika iz ‘ratne Rezolucije’ koja uopšte ne tretira rat. Glasanjem je dobila prednost ‘ratna’ nad ‘mirnodopskom’ Rezolucijom.
I šta smo dobili nakon glasanja i Senata i Kongresa?
Trump može nastaviti sa ratom ili ‘vojnim akcijama’, iako se zapravo radi o školskom primjeru rata, uz obavezu da obavještava Kongres i da se drži rokova iz ‘Rezolucije’. Činjenica da je Trump uveo Ameriku u rat u što spadaju i ‘vojne akcije’ a da prethodno nije zatražio odobrenje Kongresa niti ga je, osim Kluba Republikanaca, o tome izvjestio, nije proizvela nikakve posljedice. Iako su se čitav dan vodile rasprave o tome da li je ili nije Amerika u ratu i šta će dalje, iako je bilo i Republikanaca koji su protiv ovog rata čime se i Kongres podijelio u nekoj mjeri, ne zna se uopšte šta bi se moglo dalje desiti. Kongres nije zaustavio daljnje akcije u Iranu, naprotiv odobrio ih je, čak je Izraelu odobrena i dodatna pomoć za naoružanje u iznosu od oko 150 miliona dolara, kao interventna pomoć, što znači da je Trump dobio zeleno svjetlo i da su njegovi postupci po ‘Rezoluciji’ opravdani većinom glasova u Kongresu.
No, čak i da je Kongres donio drugačiju odluku pa naredio obustavu rata i operacija, po američkim propisima predsjednik ima pravo veta na takvu odluku, što dalje znači da se opet dolazi na isto. Za razliku od Kongresa i Senata, američka javnost nije za ovaj rat, većina ispitivanja govore da više od polovice Amerikanaca ne odobrava poteze predsjednika i ovakav način ratovanja.
Ovakvo postupanje i glasanje neodoljivo podsjeća na bizaran ‘Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata’ u BiH. Kad se dozvoli da se gradi, zida i doziđuje godinama, a onda se vlast dosjeti da umjesto provede Zakon o rušenju takvih objekata, donese propis po kojem takvi objekti i zgrade postanu legalni, nakon što se državi uplati poprilično visoka taksa u budžet. Sličnost se nameće sama po sebi, iako se izgubljeni životi i materijalna šteta u ratu te opšti haos na Dalekom Istoku i šire, ne mogu sa tim izjednačiti po suštini već samo po formi.
photo : američki predsjednik Donald Trump, arhiv
