Utica NY : fonatana, kiosk, golubija česma ili svetište? Kako je utički šminker bekrija nekadašnji desetar JNA Nedim Mujić, lični fotograf učiteljice Hanke, predstavio repliku ‘Sebilj’ u gradu Utica NY ‘preko’ Amre Pucarević i njene firme, na engleskom

 

Kao što zna svjetska svekolika javnost, replika sarajevskog ‘Sebilja’ u gradu Utica NY je dovršena i na dan ubistva američkog predsjednika Kennedy-a krajem prošlog mjeseca kad se zastave spuštaju na pola koplja, svečano otvorena uz đuskanje i muziku. Sad Bošnjaci džematlije uz pomoć kontroverzne i u aferama vjersko-političke udruge ‘BACA’ i šefice Hanke Grabovice razmišljaju ‘daljnje aktivnosti’ na ovom komadu zemlje u parku dobivenom od utičkih vlasti. Lični fotograf Grabovice i neoptuženi seksualni razvratnik i lovac na grantove i džematske ‘sehare’ Nedim Mujić je već uz dobre pare dao vizuelni kompjuterski izgled (prijedlog) ‘The Sebilj’. Sve sa srcem i od specijalnog drveta, kao ulazak u neki grad, ima i prijedloga da se od vlasti zatraži i izmjena imena parka, da se preimenuje Proctor Park gdje je ‘Sebilj’ sagrađen u ‘The Sebilj Park’.

Ko zna, možda se preimenuje i čitav grad Utica NY u ‘BACOVO’ recimo, po skraćenom imenu udruge, sve je moguće, za sada Hanka ima druge planove. U međuvremenu, još jedna bh kompanija iz redova ‘mali biznisi’ oglasila se kompjuterizovanom pričom o Sebilju, da  Amerikanci razumiju šta su dobili u svom gradu. Uradak potpisuje firma ‘Underprop Solutions’ i vlasnica Amra Pucarević (1985), ali obzirom na sadržaj teskta i stil, ‘čita se’ u njemu Nedim Mujić. Posebno zbog onog kako se piše i izgovara (Seh-bell) ‘Sebilj’ na engleskom, tako nas je učio dok je imao ‘bh radio’. Firma Amre Pucarević se bavi sličnim poslovima kao i jedna od stotinu Mujićevih do sada otvorenih ‘firmi’ : web dizajn, savjeti, konsulting atc…

Dosta je ovdje o ‘Sebilju’ prepisano sa sarajevske web stranice, o istorijatu, o Mehmed Pashi Kukavici, o građenju i materijalu, međutim otkrivaju nam se i novi podaci. Koji dovode u dilemu šta smo to dobili u ovom gradu izbjeglica. Osim da je riječ o Otomanskoj fontani iliti česmi ili fiskiji, navodi se da je riječ o ‘golubijoj fontani’ (“Pigeon Fountain”), da ima šiljak ‘alem’ na vrhu kao svaka džamija koji je ‘veza između nas sa Zemlje i Neba’, da će to biti mjesto okupljanja i ‘druženja’ kao u svako džamiji, navodi se i par istorijskih netačnih činjenica, i to namjerno. Kao, da je to ‘nasljeđe i simbol Bosne’ što je čist laž, ‘Sebilj’ je simbol Sarajeva a ne čitave zemlje, a posebno je laž u ovom tekstu da je ‘Sebilj’ svetište (‘sacred space’), i napose, ako bi to i bio, onda je svetište samo za jedan narod i to samo muslimanski, a to već nije Bosna.

Po islamu, osim ­’Kabe’ nema drugih islamskih svetišta međutim u BiH to može biti i ‘Ajvatovica’ a može i ‘čudesni izvor u Bužimu’ sve je dozvoljeno, tako se može i ova replika ‘Sebilj’ u Americi pretvoriti u ‘svetište’, čak iako to nije onaj original u Sarajevu. Uostalom, džamijska udruga je ovaj spomenik i napravila da se tu može umiti, uzeti ‘avdest’ (muslimansko pranje pred molitvu) a onda se može i doviti i klanjati. Tako će najvjerovatnije i biti, jer imamo samo’ četiri bh džamije u prečniku od 2 km u našem gradu, a molitva na javnom mjestu nama nije nepoznata.

Tekst Amre Pucarević, dakle, nazivajući ‘Sebilj’ kioskom, vodenom ili golubijom fontanom a na kraju i ‘svetištem’ ostavlja duboku dilemu iz koje se nazire samo ono glavno. ‘Svetište’. Što se tič golubova, ‘Sebilj’ je bez njih kao riba bez bicikla, i Hanka je već na otvoru ispustila nekoliko uhvaćenih golubova a da li će se vratiti ili će se tu naseliti drugi, ostaje nam da čekamo.
I da se zapitamo : ako džematlije zatekbiraju, hoće li golubovi ostati ili pobjeći? A tekbiraćemo, šta drugo raditi na ‘svetištu’.

photo : ‘The Sebilj’ Utica NY, arhiv