Ko o čemu a Bošnjaci i Benjamina o uštipcima, hoću reći o spomenicima i spomeničarenju : Kralj Tvrtko zanoćio u radionici a osvanuo u centru Sarajeva, tajno i na brzinu dok su članovi Komisije za spomenike još spavali… Benjaminin ‘brat načelnik’ iz Banja Luke Stanivuković : ‘izgradićemo i mi našeg Tvrtka, biće još ljepši i noviji’
Saga sarajevske instant baklava – načelnice hanume Benjamine Karić Hamprc oko spomenika i spomeničarenja (čime se ova SDPovka SDA provijencije jedino i bavi u svom mandatu) se nastavlja.
Sinošnje tajno i na brzinu postavljanje spomenika Kralju Tvrtku preko puta bh Predsjedništva nakon besmislene i sramne rasprave koja je umarala BiH predugo ovu trakavicu će pretvoriti u bh političku dramsku seriju, treća sezona je u pripremi, za nju je zainteresovana čak i ‘Netflix’ platforma.
Naime, sumnjivo nasmijana Benjka iako je cijelu noć provela sa komunalcima je glamurozno objavila na svom ‘fejsu’ da je ‘učinjeno ono što je obećano’ a Sarajlije su tek razbuđene saznale zašto je cijelu noć radila bušilica, betonski kamion i revnosni komunalcu u noćnoj šikti. Dočekao ih je Kralj Tvrtko sa liljan štitovima kao u ArBiH i ispred njega od uha do uha nasmijana šefica Vijećnice spremna za slikanje.
Zašto i kako je moguće da se ovako važna istorijska, državnička i politička figura BiH postavi krijući, noću i tajno u Sarajevu gdje se uz fanfare i slikanja vlastele ‘otvara’ trotoar, semafor ili obični a preskupi kiosk za novine, sumnjivo nasmijana Benjka nije pojašnjavala, o tome će se tek raspravljati. Kratko je uz veseli tekst ubacila da je ‘konačno dobila dozvolu’.
Kao što znamo čitavu godinu dana Kralj Tvrtko je ‘ćamio ćekajući’ u radionici da mu odrede mjesto trajnog počinka, Komisija za spomenike se ‘nije mogla dogovoriti’. Čitali smo kuknjavu i same Benjke, pa silne prijedloge lokacija, od ove gdje je sada postavljen Kralju je bilo namijenjeno više počivališta. Od parka preko puta Predsjedništva, do ‘parka bh institucija Kantona Sarajevo’, zatim ‘prostora SCCa na Marijin Dvoru’ i čak do ‘Pofalića’, toliko su Kralja išetali da je bilo preostalo još samo da ga postave na prikolicu. Pa malo ovdje, malo ondje, da svi budu zadovoljni.
I, eto, Tvrtko je konačno ‘preselio’ kako bi to rekla načelnica svih građana Bošnjaka Sarajeva da je ‘ceo svet razume’, građani su i začuđeni i oduševljeni.
Vladar Bosne Stjepan Tvrtko I Kotromanić (koji je vladao odprilike od 1338. do 10. marta 1391.) bio je bosanski ban od 1353. do 1377. a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. Smatra se jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio, kakvo Sarajevo će nam ostaviti i Benjamina (ako bi se zajebavali, a hoćemo jer moramo) može odahnuti.
Ali samo za kratko, jer kao što rekosmo ‘rat spomeničarenja’ u BiH se nastavlja. Načelnik Banja Luke, novosklepani nacionalista i sin bogatog tajkuna Draško Stanivuković, ‘mladi lav’ koji je sa još ‘mlađom lavicom’ Benjaminom doživio sjajne filmske ‘Titanik susrete’ u Banja Luci dok su se na početku mandata još ‘voleli’ (pa se kao u svakoj bh ljubavi ‘odvoleli’) već je najavio da će u Banja Luci sagraditi ‘još ljepši i novji’ spomenik Kralju Tvrtku, koji je dakako Srbin. Ma dodaće i Kulina Bana jer i on je Srbin, optužujući Benjaminu da krade istoriju od Srba i njihove junake.
Bošnjaci koji su u svojoj istoriji kao i Srbi koristili i makaze i ljepilo ( još to koriste, nema spavanja ni stajanja), krali i prekrajali također, oduševljeni su Tvrtkom (doduše ne svi, recimo, crveno-zeleni načelnik Novog Sarajeva SDA isprdak Efendić je već odoru Kralja vidio kao ‘suknju’ i po njemu – Kralju bi više pristajao fes ili turban) najviše zbog štita sa ljiljanima koje su ukrali od Hrvata i zavoljeli, kao i zbog pozdrava rukom ‘selam allejkum’ a kako vole ljiljane i spomenike te kako je Benjamina od prava u Travniku najviše izučila predmet ‘istorijski spomenici i njihova zloupotreba’, za očekivati je da uskoro i opet noću, pod reflektorima tajno negdje u nekom parku osvane i Kraljica Katarina. I ona je imala ljiljane na laktu, čiji lakat je famozni ‘Hižaslav’ Ceri Mustafa davno predlagao kao državni simbol pa dobio ‘od lakta’. Hrvatima će spomenik svakako goditi jer sa njega čitaju svoju prošlost koju su ukrali Bošnjaci, stoga priča o Kralju tvrtku tek odpočinje.
Kralj Tvrtko je svakako zaslužio spomenik ali nije ove političke bljuvotine oko njegovog postavljanja i može se reći komotno da je u svemu ovome ‘prošao odlično’. Mogao je kako to obično rade u BiH završiti u haremu neke džamije gdje se uglavnom parkiraju ‘historijski spomenici’, a obzirom na prijeklo i nastanak Bošnjaka o kojima Benjka vodi brigu, moglo se desiti da na ploči umjesto ‘bosanski’, osvane kao ‘Bošnjački Kralj’. Noć je, ne vidi se dobro, sve je moguće, srećom nije se dogodilo. Osim toga, mi i kad pišemo ‘bosanski’ to čitamo na maternjem ‘bošnjački’.
No, bez obzira na to, veza sa Bošnjacima i postavljanjem spomenika Tvvrtku se ne može isključiti.
Vidjeli smo i doživjeli da su davne, ratne 1993. godine bh Muslimani zaspali u podrumu hotela a kad su se probudili – osvanuli kao Bošnjaci.
Tako je i bosanski Kralj Tvrtko zanoćio u Pofalićima a probudio se preko puta bh Predsjedništva.
Na pravom mjestu.
U haremu džamije mjesto se čuva jednog dana i nedajBože – za Benjaminu. Već nas je ispred Tvrtka pozdravila i nazvala nam ‘selam’ kao i Kralj. Ljiljani su joj pozadi.
photo : spomenik Kralju Tvrtku I Kotromaniću i Benjamina Karić, arhiv
