Kako je predstava za najmlađe ‘Bajka o ribaru i zlatnoj ribici’ izvedena u megalomanskoj manifestaciji ‘Krajiško ljeto’ u Vel. Kladuši postala stvarnost
Znate li onu finu i poučnu priču za djecu, zove se ‘Bajka o ribaru i zlatnoj ribici’? Ne znate? E, onda niste zaslužili da je znate.
Međutim, ako ste slučajno ili planski svratili u čarobnu Vel. Kladušu ovog vrelog ljeta pa još i izašli da uživate u ljepotama opštinske manifestacije ‘Krajiško ljeto’ – nebeske igranke za raju koja se u prijevodu čita i kao ‘Hljeba i igara, za raju i cara’, mogli ste skontati svu draž fantazije i snagu bajke.
Tu se, koliko jučer, u parku u improvizovanom pozorištu sjatila raja da odgleda sa djecom kako dobro uvijek pobjeđuje, predstavu za najmlađe je izvela ‘razigrana ekipa DIS Teatra iz Banja Luke, pod budnim okom najzlatnije ribice u familiji Abdića Elvire Ljilje Abdić, šefice Opštine i predsjednice stranke ‘Laburisti svi ste isti’, koja je ovaj ugođaj odmah podijelila na ‘fejsu’ stranke, ukupljajući ‘lajkove’ sirotana koj nisu mogli doći na predstavu. I platila predstavu naravno, parama iz budžeta.
Nema veće simbolike za ovaj napaćeni i opljačkani grad i opštinu od ove bajke za djecu i odrasle koji je poslije bh krajiškog rata bajkovitom pljačkom familije Abdić Fikreta, bajku skoro do savršenstva realizovao a Opštinu vratio unatrag desetljećima.
A sve je počelo jednog lijepog i sunčanog dana na obali plavog Jadrana negdje kod Opatije kada je igrom slučaja i sportske sreće Abdić Fikret Babo u pauzama od silnog rada i opšteg raspiča u firmi ‘Finab’ d.o.o njegovog ‘šestog ili sedmog djeteta’ po redu te dugogodišnjeg tamnovanja u zatvorima uhvatio zlatnu ribicu pa osmislio želje. Poslije je sve bajka koja se ovih dana doživljava u Vel.Kladuši.
Nakon što ju je ulovio pa je bacio bacio natrag u more, kod kuće je ‘popio’ kritike natmurene supruge Fazile kako ništa ne zna i kako ona neće onako više da živi u bijedi i siromaštvu dok se drugi bogate okolo i razbacuju, vratio se na obalu i zvao ribicu da mu se ukaže i da joj iznese svoje probleme.
I boga mi, riba kao svako zahvalno stvorenje, počela je da ispunjava njegove želje. Prvo je zaželio da nestane DNZ – njegovo nekadašnje ‘političko čedo’ i stranka a sa njom i njen predsjednik Rifat Dolić, te da predsjednica stranke bude njegova ljubimica i kćerka Elvira, i čim je trepnuo okom, rodila se Stranka Laburista. DNZ je podijeljena, Rifat postao nevidljiv i nečujan, nekadašnja parlamentarma stranka postala je u čas ‘krajiška’, a Laburisti preuzeli zgradu opštine sve sa budžetom i parkovima grada. Poslije drugog dolaska na obalu poželio je da budu izbori pa da onda postane načelnikom Vel.Kladuše i čim se dovezao do Kladuše, već je bio u stolici načelnika.
Onda su se ređale želje. Da ga sin Ervin mijenja a on da boravi na toplom Jadranu – ispunjeno. Da donosi sam budžet i da raspoređuje lovu građana – riješeno. Da daje pare iz budžeta kome hoće – kao po loju, da ima većinu u opštinskom vijeću – ribica je ispunila obećanje, da zaposli pored sina i dvije kćerke u Opštini još i zeta – zet se uhljebio čim je želja izgovorena. Šta god bi zamislio, zlatna ribica je ispunjavala.
Međutim, ova kladuška bajka je slična onoj dječjoj u kojoj je kraj načisto zafrknut. Kažnjava pohlepu i neposlušnost. Riba se nadavala i naispunjavala želja pa počela eskivirati zahtjeve. Poslije su za Babu nastupli teški dani. Nestajao je pečat od vrata i kabineta kao da bi u zemlju propao. Poslije su ga uhapsili pa malo zadržali u pritvoru ali on tamo kao kod kuće pa ga pustili, poslije ga cijedili na tenane po Sudu, ne znaju šta će sa njim. Potom se udružili ostali ribolovci Opštine pa krenuli u provaljivanje vrata i pravljenje kopija ključeva i pečata, te večine u Vijeću. Džaba je Fikret izbivao na morskoj pučini, zlatna ribica nestala. Kod kuće galama i vriska na njega ali ribe ni ‘od korova’.
Ovih dana se ukazala u nesređenom koritu potoka Grabarska, viđena je i u Kladušnici, čak i kod uliva u Glinu, ali neće više da komunicira sa Babom. Samo mu došapnula : pročitaj kraj bajke.
Bajke su čudo. U ovoj priči koja se izvodi u Vel.Kladuši ovog ljeta u okviru manifestacije ‘Krajiško ljeto’ kraj nije nimalo bajkovit. Zlatna ribica kažnjava pohlepu i nepredviđen broj želja. Zato se povukla u talog krajiške vode. Nema je više.
No, da bi se privid bajke prikazao realnim, potrudila se Elvira Ljilja Abdić. Zamijenila zlatnu ribicu iz mora. Eno je, šeta između ugostiteljskih kućica u parku kod Opštine i hvali se kako je plan zabave za raju nešto najbolje što može ponuditi. Bilo da je Bajrmski vatromet, Ramazanska sofra ili kakva puzijada zimi – sve je bolje nego bez ikakve veselice. Ove godine, njen najveći domet i hit-vijest je ringišpil koji svijetli kad se stolice okreću a raja urla ‘hej, haj, baš nas briga, vozamo se na taljiga’, i to je glavni objekat za slikanje. Šta će još poželjeti i osmisliti, to se još ne zna, ali ideja ima više nego u moru. Inače, Ljilja ne bi ostavila pješčane plaže Jadrana za kladušku kaldrmu.
Raja se voza a Ljilja pojašnjava kako se za ‘male pare’ i sa dobrim idejama može sve uraditi. Ispred nekadašnje Robne kuće ‘Agrokomerc’ na trgu mladih smjenjuju se pjevači i pjevačice, raja vrišti od sreće. Umjesto po jedan ‘kapitalac pjevač’ kao ranijih godina, Ljilja ove godine dovela desetak. Stigla dijaspora, treba da ‘napuni baterije’ i isprazni novčanike. Ako neće zlatna ribica, ima ko hoće.
Para u budžetu ne fali, raja mora biti vesela i razdragana. Ako se ne veseli, raja onda svašta pita i zanovijeta. Inače ringišpil ne bi ovako svijetlio.
Činjenica da u zadnjih deset godina Opština Vel. Kladuša pada sve dublje u trulež i kičeraj te siromaštvo, te da je po razvoju najgora opština u Kantonu, ne mijenja ništa u ovoj bajci.
Za sve je kriva neposlušna zlatna ribica. Neka je bude sram.
A kraj, pitate se kako završi stari ribar u bajci iz knjige? Koji je svojim pohlepnim i megalomanskim željama iznervirao bajku, ili gdje će se paliti ringišpil jednog dana i ko će se vozati?
Ne smijem vam ni naslutiti.
P.S. Likovi, imena i događaji u ovoj priču slučajno su – namjerni.
photo ilustracija : plakat za predstavu u Vel. Kladuši uz manifestaciju ‘Krajiško ljeto’, arhiv
