MUSLIMANI I KINESKI DIGITRON : Vječito izgubljeni u brojkama i mitovima od broja žrtava do broja vojnika ali uvijek na braniku, jedan od većih živućih intelektualaca Hamdija Abdić ‘Tigar’ okružen kao i uvijek knjigama ‘i tako dalje i tako dalje’ i Crnogorac nastavnik likovnog Fahrudin Radončić ponovo demoliraju ‘Avaz’
* Nema smisla ali ima efekta : igra sa brojkama i slovima u Sarajevu nema kraja. Kineski digitron u ruke pa udri dok rade baterije. Dok treba ratnih i poratnih mitova, treba i računanja, a uvijek treba. I brojeva. Više od tri decenije od bh rata, skoro ništa nije maklo dalje od preciznosti jeftinog kineskog digitrona u dućanu, uglavnom se završava sa onim famoznim ‘oko’ ili ‘cirka’. Ružno je licitirati sa brojkama žrtava ali to se samo po sebi nameće. Prvo smo imali ‘oko’ 250.000 ubijenih i ‘oko’ 50.000 silovanih, da bi se tek kad je malo svanulo nakon prohujalih decenija, korigirali na ‘oko’ 100.000 i na ‘cirka’ desetak hiljada ovih ‘drugih’. I broj raseljenih po dijasporama Svijeta je u okviru onog matematičkog spasa za sve – ‘oko’. Dijaspore ima na milione i na milijarde koje otud dolaze, ali opet kad dođu izbori, ima više glasača u BiH nego dijaspore. Nama u BiH čak ni broj ubijenih u genocidu u Srebrenici ‘nije konačan’, u tri decenije nismo još mogli utvrditi tačan broj stanovnika ovog grada prije i poslije, sanirati spiskove žrtava genocida, čak ni broj ubijene djece u Sarajevu se ‘ne slaže’ u evidencijama sa onim na spomeniku.
* Sa stopostotnom sigurnošću ne zna se ni da li je u BiH bio rat ili agresija. Taman kad pomisliš da je to riješeno, eto Bakira Izetbegovića pa nam pomrsi račune sa svojom teorijom : građanski rat sa elementima agresije, odnosno agresija koja se polako pretvarala u građanski rat. Po kojoj je jedino čisto da su se u Krajini ubijali ‘građani’ a u ‘ostatku’ države seljaci neprijatelji, iako i to ‘tukne’. Naime, zna se ko su agresori u Krajini, raja uvijek bježi od agresora, i zna se da Abdić i njegova paravojska nisu ‘agresirali’ Bužim, nisu mrdnuli dalje od Pećigrada, dok je Bužim ‘oslobodio’ Veliku Kladušu i danas se osjećaju čari te slobode. I broj vojnika ArBiH je u BiH ‘xy’ jednačina. Na čekovima od penzija to je bila svjetska armada sa ‘oko’ pola miliona boraca penzionera, dok kad sabereš brigade i ostale jedinice, jedva ‘brat-bratu’ navučeš pola od toga. Jebiga, svjedoci i potvrde doktora jarana su uradili svoje, nije pomogla ni davno načeta ‘revizija’ Zukan Heleza, otišli silni milioni uzalud. Ne zna se, dalje, sa sigurnošću ni kad je ta ‘viteška’ i ‘časna’ ArBiH ustanovljena. Slavi se ‘Dan Armije’ 15. aprila a i Bog i narod znaju da te Armije nije tada bilo. Ako je te Armije i bilo tada, onda pada u vodu još jedan bh zakon fizike. Onaj – ‘mi nenaoružani i u tenama, polomili zube svjetskoj sili’.
* Svašta ima, slova i brojki najviše. Evo, sad se pred izbore svađaju i oko vojnog staža, prava tema u pravo vrijeme. Nehotično u odbrani od toljage novine ‘Avaz’ i njenog nelegalnog vlasnika (jer je to znamo, novinu fiktivnim ugovorom ‘prodao’ supruzi frizerki davno da bi postao siromah ministar bezbjednosti), lavinu je pokrenuo hadžija i ministar vanjskih poslova Dino Konaković, citirajući svoje ratne knjižice koje dosežu i do kraja 1996, iako je rat završen 1995. Onda je Fahrudin Radončić, taj nelegalni ‘neimar’ Crnogorac sa diplomom ‘nastavnika likovnog’ koji opet jaše u politici, ‘zajahao’ Konakovića pa ga ‘demolira’ i uzduž i poprijeko, nakon što je svoju ljubičastu kravatu zavezao sa zelenom Bakira Izetbegovića uz baklavu sa Reisom. Iz dana u dan cipelari Konakovića kao da ne zna da mu samo čini uslugu. Znate, kako bi rekao Yugosloven iz Sandžaka Ejup Ganić svaki put kad počinje rečenicu pola na bosanskom a pola na ‘sandžačkom’, kod nas ‘žrtve’ uvijek najbolje prolaze. Od Alije i Fikreta koji su kao robijaši i kriminalci ‘žrtve sistema’ otele vlast od ‘komunista’ i zasjeli u državu pa do današnjih dana, profit od žrtve je najisplativiji.
* Naturalizovani Bošnjak ‘Fahro’ je u pljuvačinu i drkačinu upregnuo sav SDA ološ i kriminal čak i hurma-kriminalku babu Biseru Turković koja je postala kolumnista u tom ‘bošnjačkom Informeru’, a onda je ubacio pravog pravcatog doverzanta ‘časne ArBiH’ nekadašnjeg SDP pulena Hamdije Lipovače, tipa koji je jebavao mater i Fahri i novinarima, ali to je bilo ‘onda’, odavno SDA poslanika u Parlamentu pukovnika Hamdiju Abdića prozvanog ‘Tigar’. Navodno je Konaković u svojim video ratnim memoarima braneći se od ‘Avaza’ pomenuo i ovog tipa iz Bihaća. E, kad je ‘Tigar’ upalio kameru ‘live’ a ‘Avaz’ progovorio kroz njegova usta pod naslovom ‘Abdić demolirao Konakovića’, nacija je odahnula.
‘Tigar’, jedan od većih živućih intelektualaca u Krajini, ukazao se okružen knjigama iza leđa na polici jer se zna da je strastveni knjigoljubac što se i vidi, i Alijinim slikama pa sve pojasnio. Jeste, bio sam u uniformi i 1996. iako je rat bio završen jer sam bio komandant a ne znam da li si ti i koliki ti je staž, ali ‘dirnuo si u osinje gnijezdo’ i ‘nemoj matere ti o ratu samnom, jer ja znam kako se vozi tenk, napada i bori što sam dokazao’ za tebe je da’preskačeš kozlić i ostale sprave’ (asocirajući na diplomu Konakovića sa ‘Fakulteta za fizičko’, op. Cross), ili da ‘radiš kolut naprijed i nazad, ostavi se ti vojske i ratovanja”’.
Ja što mu je ‘Tigar’ spustio. Đe će on ‘Tigru’ koj ima diploma više nego Alijinih slika, a i vidi se njegova inteligencija čim progovori sa onim svake sekunde ‘i tako dalje, i tako dalje’ kod proste i proširene rečenice. Onda, ‘meni ne trebaju dokazi kako sam ratovao’, da bi u istoj rečenici pozvao na stotine i hlijade svjedoka (eto opet kuršlusa sa brojkama o čemu govorimo), ‘ima i na Youtube, sve tamo ima’, kaže ‘Tigrić, pa onda pecne Dinu kako on ‘uči sa Vikipedia platforme’ dok ‘Tigar’ znanje traži u knjigama i Univerzitetima, valjda. Nadalje se nadugačko pohvalio kako je spasio Bihać i Krajinu i pola Hrvatske, i objasnio nadugačko kako se borio i kako je neprijeteljima salivao strahu. Ma skoro sve reče, ostalo nešto malo sitnica. Kao što su one kako je ubijen general HVO Šantić zbog čega je bio optužen jer ga je odveo sa martovske žurke i general ‘nestao’, kako je reketario po Bihaću i lomio kosti otimajući ljudima lovu zbog čega je i ‘pošteno’ robijao kao skoro svaki SDA funkcioner, te kako je sada (logično) ‘čist’, kako je opljačkao javnu imovinu u parku Bihaća, opuhao bihaćko ‘Jedinstvo’, kako je ubijao i pljačkao ‘građane’ i firme u ‘građanskom ratu u Krajini’ posebno one u Vel. Kladuši, zbog čega je optužen za ratni zločin njegov ‘šef’ Dudaković… To je ostalo za neki drugi ili treći film, kada Radončić ‘prepozna’ neku drugu ili treću stranu za odstrel. Kad će mo vidjeti kako je vozao tenkove kupljene od neprijatelja Srba i kako je oslobodio Bihać i pola Hrvatske, tek kad je prošla ‘Oluja’.
Jadna i čemerna diverzantska akcija ‘Avaza’ i još jedna poznata igra ‘slova i brojki’.
photo : Hamdija Abdić ‘Tigar’ u svijetu knjiga i u ‘Avazu’, arhiv
