BOŠNJACI I TURCI JAŠU ‘BOSANCA’ : Kako se konji spremaju specijalno za ‘Ajvatovicu 2025. i koje kamenje je ‘više sveto’ – ono za gađanje ‘šejatana’ u Saudi Arabia-i ili ono ‘Ajvaz Dede’ za kojim je opšta potraga?
– Priču o ‘svetom kamenju’ smo zabilježili augusta 2017. Tada je hadžija Elmedin Dino Konaković sadašnji ministar vanjskih i unutrašjih poslova stranke NiP a ondašnji premijer SDA vlade obavio hadž ‘svetu dužnost svakog muslimana’, skupa sa optuženim ratnim zločincem generalom ArBiH Atifom Dudakovićem. Oba su bila na ‘halal spisku’ Reisata, na popisu privilegovanih kojima svake godine hadž plaća ‘Čuvar i Kralj Harema’, vladar Saudi Arabia-e a vijest nam je tada došla pravo iz aviona sa kojim su ova dvojica odputovali da obave ovu ‘svetu dužnost’ (Konaković je vazda volio ‘fejsbučiti’, to i danas obožava, Op. Cross) na koju su ispraćeni nakon dove u džamiji ‘Kralja Fahda’ u Sarajevu. Za poseban ispit za hadžije gađanjem kamenicama ‘šejtana’ (đavola) oni su u torbe utrpali i ponijeli ‘posebno kamenje’, jer muslimani su uvijek ‘posebni’ i sve im je ‘sveto’. Kamenje sa Drine i Une, koje ‘ubija šejtane’ bolje od onog koje im se prodaje na Kabi. Zbog težine bili upozoreni od osoblja aviona ali srpski avioprevoznik je pokazao ‘razumijevanje’, težinu su izbalansirali na drugi način.
– Jeste, ne živimo u kamenom dobu već u 15. vijeku, ali uz ‘svetu vjeru’ kamenja nikad dosta. Stara poslovica bi rekla da budala i kamenja uvijek ima, mi nećemo jer što je ‘sveto’ sa tim se ne treba zajebavati. Tim prije, što ovo sa kamenjem postaje svake godine sve ozbiljnije. Jer, evo, i na ‘najvećem dovištu muslimana u Evropi’ na Ajvatovici kod Prusca, na derenku koje je ‘postalo naš identitet i naša ideologija’, i koje se proslavlja svake godine vjerski a plaća država, kamenje je dobilo na cijeni i pažnji. I ovdje je postalo ‘sveti’ mineral. Ovdje, pored dovljenja, roštilja, sablji, tekbira i konjanika u ovoj manifestaciji Bošnjaka i Turaka koja ove godine traje ‘samo’ 16 dana, jedan od zadataka učesnika je i ‘pronaći sveti kamen’, što je specijalni zadatak i težak posao. Naime, kako se proslavlja mitski turski derviš kojem se precizno ne zna ni ime ni prezime, ni dan rođenja ili smrti ali ‘se zna da je postojao’ i da se zove ‘Ajvaz Dedo’, kao Dedo Alija, da je učio satima i danima dove iz Kur’ana pa stijena iznad Prusca otišla u tri materine, pukla i spasila grad od suše a ‘Ajvaz Dedo’ drvenim koritima doveo vodu u grad, Rijaset je osmislio i igricu ‘pronađi sveti kamen’ kojeg je samljeo ‘Ajvaz Dedo’. Tako je nastala i ova muslimanska igrica ‘traži, traži, pa ćeš naći’ potraga za kamenčićima ovog turskog komunalca’, prijeteći da ugrozi popularnost slične video društvene zapadnjačke zabave sa potragama svega i svačega.
– Mali problem je uz igricu činjenica da je ‘Ajvaz Dedino’ kamenje nastalo navodno prije 500 godina kao i to da je kamenje nevjerovatno slično, kamen je uvijek kamen, ali za pravog vjernika nema nerješivog zadatka. Prepoznavanje ‘Dedinog kamenčića’ stoga i nije bogzna zahtjevan posao, važnija od toga je želja a nje ima itekako i u dahu je postala ‘naša tradicija’. Ova mala zloupotrebica i ljudi i vjere obzirom na ‘značaj’ manifestacije pod sponzorstvom države je osim što je poučna još i zabavna. Vjernici tako lutaju po stijenama, podviruju u usjeke tražeći ‘sveto kamenje’ da bi ga imali kod sebe kao amajliju jer ‘donosi sreću’. A može se uz njega domamiti i kiša u kombinaciji sa ‘kišnom dovom’ kad ‘zvizda upekne’ i kad ne mogu pomoći ni Nedim Sladić najpoznatiji bh metereolog koji se često uzda u Boga u prognozama. Poznato je, naime, da se u BiH, ‘sekularnoj i građanskoj državi’, vlast protiv suše ne bori metereološkim teorijama i sredstvima već ‘kišnim dovama koje raspiše Reis svake godine kad presuši dobro.
– Imamo i mi, dakle, naše kamenje, nije hrvatski pjevač Marko Perković Thompson jedini koji je izmislio kamenje sa svojom pjesmom ‘Geni kameni’ iz Hercegovine, hoću reći ‘Herceg-Bosne. Ostaje još da se utvrdi koji kamen je više sveti : onaj sa Kabe ili ovaj sa Prusca, iako unaprijed možemo računati na to da su oba ‘presveta’.
No, nemamo mi samo ‘naše kamenje’ kao Hrvati, mi i ‘naše konje’ za trku imamo. I to ne bilo koje ili bilo kakve.
Uz ovu manifestaciju koja je ‘naš identitet’ posebno se spremaju i konjanici i konji. Tako jedan naslov uz ovu veselicu koja spiska preko pola miliona KMa iz budžeta države u bošnjačkim novinama glasi vrlo specijalno. Uzeta je iz rečenice organizatora Emira Pajića iz džemata ‘Karaula’ i čita se na ovaj način. ‘Posebno se za ovo pripremamo i mi i konji’ a onda se dodaje. ‘Pokažimo ko smo, pokažimo jedinstvo i neka se naš bajrak ponosno uzdigne’.
Kome to pokazujemo, nije teško dokučiti, ali ostaje pitanje kako se to konji pripremaju ili je naslov sročen nespretno? Možda specijalnim treninzima, ishranom ili ga muče žeđu dok ne dođe pa se napije ‘svete vode’. Nije objašnjeno kako izgleda trening konja ali jeste pozato odranije da su ‘nam’ konji posebna nacija u BiH. I to ona kažnjenička. Po Reisu, ne postoji autohtona nacionalnsot Bosanac, ne postoji ništa osim Bošnjaka i po njemu, citirajući jednog drugog muslimanskog velikana ‘Bosanac može biti samo konj. Obični ili brdski, ali autohtoni konj, ne nikako nacionalnost. Dakle, Bosanci i svi ‘ostali’ su zapravo konji, stoga ova manifestacija ima i dodatno ‘sveto značenje’.
Bošnjaci i Turci (opet) jašu ‘Bosance’ hoću reći konje i posebno ih spremaju za ovu ‘identitetsku vježbu’ zvanu ‘Ajvatovca’. ‘Ajvatovicu’ proslavljaju bratski Turci, Bošnjaci i Bosanci. Kako je konjima, ne pitajte.
P.S. Izvinjavamo se ‘konjima’ jer ih nismo uslikali, ali zato svaka sličnost sa ‘Ajvatovicom’, Reisom, Konakovićem, Dudakovićem i sa ‘ostalima’ gdje ubrajamo i konje – slučajno je namjerna!
photo : montmontaža Cross Atlantic, gore Dino Konaković i Atif Dudaković sa ‘Muderrisom’ Nezimom Halilovićem desno – dova i priprema za hadž 2017, dolje -vjernici u Pruscu tragaju za svetim kamenjem ‘Ajvaz Dede’ 2025, arhiv
