Rasprava o glasanju o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici izbacila na površinu sav skriveni talog i krah bh diplomatije : kad smo ‘mi’ suzdržani ili ‘protiv’ onda je to i Božje i ovozemaljsko pravo, kad su ‘oni’ drugi, onda pravimo liste i stubove srama, prekidamo kontakte, gubimo saveznike i prijatelje i obezvrijeđujemo i sebe i druge …
a/ Poznato je da su žrtve genocida u BiH i generalno sve ‘naše’ žrtve svetinja gdje izdvajamo posebno Srebrenicu, sve ostale su ništa, bezvrijedne pomena i na kostima žrtava već tri decenije izgrađujemo posebnu vjersku i nedržavnu ideologiju kreiranu u užem krugu vjerskog i državnog establišmenta. S tim i sa nekakvim ‘crvenim linijama’ blokira se ne samo rad države već se kvare i odnosi sa ‘ostatkom’ Svijeta.
Iako je ovaj narativ poguban i pogrešan i vodi državu u ćorsokak i istovremeno podhranjuje nacionalizam i fašizam sa ‘druge strane’, od toga ne odustajemo kako kod kuće tako i u diplomatiji, usljed čega gubimo i ugled i dostojanstvo te stvaramo veliki krug neprijatelja u Regionu i u Svijetu. Zbog svake izjave bilo kojeg stranog bh ambasadora u našoj državi koja se ne uklapa u ovu matricu, reagujemo kafanski i mahalski dok istovremeno skrivamo svoje licemjerje jer u sličnim situacijama postupamo kao i ovi koje osuđujemo.
Brojni su primjeri nedržavnog ponašanja posebno od strane članova bh Predsjedništva Željka Komšića, Bećirovića i onog drugog ili trećeg prije njega, kada se u sličnim ovakvim situacijama oni upuštaju u javne i primitivne svađe sa diplomatama stranih država ili EU koji su tu kod nas da nam pomognu, samo zato ‘jer su prešli crvenu liniju’ bošnjačkog dostojanstva, jer ‘vrijeđaju žrtve i državu’. Ovakva retorika i postupci samo održavaju u vlasti ove uhljebe i parazite koji decenijama bukvalno kao paraziti iskorištavaju ne samo žrtve već i napaljenu i zapljivu bh raju, ne računajući koliko to košta i narod i državu.
b/ Glasanje u generalnoj skupštini UNa prije nekoliko dana o Rezoluciji o Srebrenici opet je pokazalo kuda ‘goni’ naša diplomatija a jasni su pokazatelji da ide u pogrešnom pravcu i da nema namjeru ukloniti svoje fige iz džepa. ‘Bitke’ i prebrojavanja onih ‘za’, ‘protiv’ i posebno onih ‘nesvrstanih’ koje zovemo ‘suzdržani’ te najava slijedećih ‘poteza’ načisto plaše. Prijeti se istjerivanjem ambasadora onih država koje su glasale protiv i onih suzdržanih, priprmaju se protestne diplomatske note, iz Potočara odakle velika većina ove državne politike dolazi na naplatu poslije sijela Emira Suljagića direktora Potočara i Munire Subašić ‘majke nad majkama’ sa Reisom i njegovi suradnicima SDA u bh Predsjedništvu ili u užem vrhu bh diplomata. Već se prave nekakve ‘liste’ i ‘stubovi srama’, Munira Subašić najavljuje takav ‘stub’ kao spomenik kojeg će valjda uturiti na ulazu u MC Potočare. Unaprijed je već iz ovog ‘Distrikta za žrtve’ i bh politiku odaslana javna najava da je svima onima koji su bili ‘suzdržani’ ili glasali ‘protiv’ Rezolucije, zabranjen dolazak u Potočare. Po medijima se već uveliko pljucka, piša i sere protiv ambasdora takvih država (onih 19 protiv + 68 suzdržanih), kao da će mo time dobiti više glasova u glasanju za neki slijedeći tajni ili javni projekat u UNu. Čime Potočari iako ustanova ustanovljena po federalnim i državnim zakonima i odlukama VP BiH postaje privatna kancelarija Reisa i ahbaba iz udruženja Munire Subašić i jataka SDA vjerske i političke mafije čije planove i ideje prihvataju i vlasti ‘trojke’ bošnjačke ekipe zbog čega su u istim vodama ko i prethodna vlast.
c/ Pored već poznate ciljane mete Rusije, Srbije i Kine, najviše je na udaru trenutno Mađarska koja je jedina država EU koja je bila protiv Rezolucije i već je na ‘stubu srama’ dobila prvo i ‘zasluženo’ mjesto. Da ne ulazimo dublje u analizu ostalih suzdržanih ili onih ‘protiv’, samo na primjeru Mađarske se može vidjeti koliko je ovakva politika pogubna i bespotrebna ali već prihvaćena. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković koji je sa Mađarskom potpisao nekoliko državnih sprazuma o suradnji, između ostalih i onaj o školovanju naših diplomata, već najavljuje mogući raskid suradnje kao i preispitivanje ostalih dogovora sa ovom državom koja je svrstana uz Rezoluciju na spisak ‘izdajnika’ koji su ‘prešli crvenu liniju’. Za se da je ovaj potez ministra Konakovića budalast i štetan i da ministar ovim radi u korist svoje i štete države ali kao što rekosmo, imamo mi svoje ‘linije’ pa nek’ košta šta košta. Ako ni zbog čega drugog, a zna se da je žestina prema Mađarskoj više zbog toga što je ‘uz Dodika’ nego zbog žrtava, Mađarska nam je itekako potrebna, tim prije jer je nedavno preuzela komandovanje NATO snagama u BiH na koje se oslanjamo i koje uz EUFOR prizivamo, međutim mi to sve bacamo pod noge jer je glasala ‘protiv’ dokumeta u kojem Bošnjaci slijepo vide sva riješenja naših problema.
d/ Dobro, to je tako i kod nas nema promjena na drugačije, međutim niko se ne pita zašto je kod ovog glasanja toliki broj ‘suzdržanih’ već se to pokušava opravdati drugačije. Kao oni su u stvari ‘za’ ali zbog nekih interesa su glasali ovako, ali ono najvažnije – niko neće reći da smo i mi zbog nekakvih samo nama poznatih interesa veoma često glasali kao i ovi ‘suzdržani’ uz Rezoluciju UNa ili smo glasali ‘protiv’ i u istoj sali, pa i pored toga, nismo završili na ‘stubovima srama’ i ne prijeti nam se protjerivanjem i sličnim nakaradama. Naše licemjerje sa kojim se hvalimo i sa kojim stvaramo sliku o sebi kao o božanskoj naciji koja traži isključivo pravednost, pomirenje i spas za žrtve, o čijim žrtvama mora svaka država razmišljati jednako, naprosto je smiješno i neodrživo.
Podsjetiću samo na par Rezolucija sličnih ovoj o Srebrenici u kojima smo mi sebi uzeli za pravo da budemo ‘suzdržani’ ili ‘protiv’ jer mi smo uvijek u pravu, kojima je dokazano koliki smo podlaci kada govorimo o brizi za pravednost i žrtve a postupili smo kao najveći prevaranti i lopovi.
21. Novembra 2022. godine je u Generalnoj skupštini bila na glasanju Rezolucija o kršenju ljudskih prava u Iranu koju je pokrenula i izradila Amerika, ‘naš najveći prijatelj i partner’ kako onda tako i sada, i tada je bh ambasador pri UNu Sven Alkalaj iz DF stranke glasao ‘suzdržano’. Kao i ovi iz Rezolucije o Srebrenici. I, poslije toga, Amerika nije BiH stavila na ‘stub srama’ iako joj nije bilo drago, niti se Alkalaj zacrvenio jer zna kako i zbog čega u Iranu frcaju glave i padaju žrtve. Takva mu bila instrukcija i zadatak. U jednoj drugoj Rezoluciji iz UNa – fabrike rezolucija i deklaracija bez mirisa i okusa, naš bh ambasador je također bio ‘suzdržan’ a radi se o Rezoluciji Amerike o priznanju Jeruzalema kao glavnog grada Izraela, što bi po tumačenju ovih ‘suzdržanih’ o Rezoluciji o Srebrenici značilo da ga ‘baš briga’ i da je i ‘za’ i ‘protiv’, izostao je jasan stav bh države iako je po Sarajevu grmilo od protesta za Palestinu i protiv ovakve Rezolucije. 30.12.2022. godine, naš bh ambasador Alkalaj koji je zarotiran u bh ambasadu a stolicu preuzeo Lagumdžija glasao je suprotno EU i Americi i ostao ‘suzdržan’ u glasanju o Rezoluciji da se iz UNa isključi tijelo koje istražuje zločine u Siriji, dok je 22.12.2022 Alkalaj glasao ‘protiv’ Rezolucije o podršci borbi protiv veličanja nacizma, nije čak bio ni ‘nesvrstan’, svstao se na stranu nacizma, samo zato jer je rezoluciju tražila Rusija.
e/ I prije i poslije Alkalaja bilo je mnogo rezolucija i deklaracija, i biće ih još. Biće i onih ‘za’ i onih ‘protiv’ i ‘suzdržanih’ ali malo koja država će se kao i BiH prema glasačima odnositi i prema državama tih glasača i ponašati kao u slučaju ovog zadnjeg brojanja u Skupštini UNa. Proganjati one koji ‘nisu sa nama’ ili su neodlučni, pisati protestne note i stvarati što veći broj neprijatelja a istovremeno biti ‘moralan i čist’ i glasati isto tako kad nam se ćefne ili naredi u sličnim situacijama, to je naše geslo. To nam je ‘farz’ ili obaveza, jer smo umislili da smo nendjebiva nacija i da se sav Svijet vrti oko nas. Tako je nešto izjavio i Lagumdžija uz ovu Rezoluciju o Srebernici. Ne razmišljajući ni trena da ne mora po inerciji značiti da su svi koji nisu podržali Rezoluciju ili su bili neodlučni naši dušmani. Ili da se zapitamo zbog čega je toliki broj ‘suzdržanih’ i kako ga smanjiti za u buduće. Naprotiv. Zato smo tu gdje smo. Nigdje.
photo : bh diplomatija sa figom u džepu, ilustracija, arhiv
