S (LIČNOSTI) : Sve što je ‘strano našem narodu’ treba odbaciti, ono što ‘nije naš praznik’ ne treba slaviti, šta će onda dijete u krilu Reisa?

 

Još davne 1996 godine, predsjedavajući bh Predsjedništva Alija Izetbegović je mudro zaključio da Nova Godina ‘nije naš praznik’ i da muslimani to ne trebaju slaviti. I bi skoro tako. Umjesto paketića za Novu Godinu dobismo kočije, voziće i Bajramske paketiće, vrati nam se ‘Bajram-banka’, naša ‘tradicija’ kada se djeca dovode u džamiju uz ovaj veliki praznik muslimana pa im onda Reis a i roditelji daju para. Daju ‘banku’.
Stručnjak za islamske zakone ‘fetve’ koji se prate u BiH (ima i svoju funkciju : fetva-emin) Enes Ljevaković to tumači ovako. ‘Djed Mraz izravno je povezan s kršćanskom tradicijom i zapravo je samo drugo ime za osobu iz te tradicije poznatu kao Sveti Nikola. Oni koji prešućuju tu činjenicu i pokušavaju predstaviti, a zapravo nametnuti Djeda Mraza kao općeprihvaćen simbol darivanja djece u povodu nove kalendarske godine, proslava koje je također povezana s kršćanskim vjerovanjem u datum rođenja Isaa (Isusa), zamagljuju istinu i varaju javnost, posebice muslimansku djecu nastojeći im podmetnuti kršćanski simbol kao neutralan, općeprihvaćen i poželjan obrazac ponašanja’  

Dakle, ništa Djeda Mraz, tako naredio DEDO Alija (kako se Aliji tepa u crtankama za djecu). Ovo historijsko NJET ponoviće i problematizirati ponovo 2008 sluga mudraca i sljedbenik Izetbegovića Arzija Mahmutović, najpoznatija direktorica Dječji vrtići Sarajeva, kada zabranjuje dijeljenje poklon-paketića djeci u vrtićima uz Novu Godinu. Čelična direktorica vrtića Sarajeva i supruga nekadašnjeg načelnika opštine Ilidža hanuma Arzija je osim po toj naredbi postala poznata i po marami (Bošnje bi rekle maHrami) i opet, historijskim zamotavanjem glave i kose što je tada, za razliku od sada zaista i bilo u neku ruku ‘historijsko’. Naime, tada se nije svako bavio maramom, danas o tome odlučuje čak i Ustavni Sud BiH. Ellem, Arzija je, što se ipak prešućuje, još dok je bošnjakovala i bajramovala te ratovala protiv Djeda Mraza, ‘učila’ škole na Palama kod Srba i kod sljedbenika Djeda Mraza, gdje su na sličan način došli do diplome mnogi sljedbenici SDA licemjerne poratne elite, njene zatucane i rigidne stavove koji su u međuvremenu metastazirali mogli smo vidjeti nedavno, uz ovu prošlu Novu Godinu i Božić. Kada su cijepani plakati na bilboradima u Bužimu, Zenici i još nekim mjestima BiH jer je i Božić i Nova Godina suprotna ‘našim tradicijama’.

Što bi rekli političari ‘ja nemam taj problem’ što se u ‘građanskoj’ BiH uvode vjerski praznici a prdi se o multikulturalnosti i zajedništvu jer znam kakva se država pravi i njeguje, ja imam problem sa tim otvorenim licemjerstvom i u vjeri i u politici. Ako smo već studirali da je stavljanje djece u krilo paganski običaj i kršćanska tradicija, zašto u krilu i na koljenima dijete može cupkati Reis a ne može Djeda Mraz?
I zašto to može uz Bajram ili uz posjetu Reisu a ne može i ružno je za Novu Godinu? Tu leži i čuči moj ‘problem’ iako znam odgovor unaprijed. U BiH – ono što je dozvoljeno Dedi Aliji i Reisu nije dozvoljeno Djeda Mrazu. Staru latinsku poslovicu ‘što je dozvoljeno Bogu, nije volu’ (quod licet Iovi, non licet bovi) bh muslimani su kao i sve drugo načisto prisvojili i uzeli za sebe. Pa i razliku između Boga i vola. Uključujući i državu.

U ovoj ‘kratkoj priči’ je bez obzira na stavove svoga stručnjaka za ‘fetve’ iliti islamske zakone po kojima se ‘ravna’, Reis Kavazović licemjerno 0u duhu braće iz SDA i bez obzira na stavove ‘vođe Alije Izetbegovića postupio kršćanski. Stavio je dijete u krilo (ovu pojavu bih inače zabranio kad bi se pitao svim političarima i vjerskim vođama iz sasvim razumljivih razloga) i cupka sa njim kao i Djeda Mraz. Čak mu i daje poklon, bajram banku kao i Djeda Mraz. Jedina razlika je što on to čini za Bajram a Djeda Mraz za Novu Godinu. A i to će se jednom, obzirom na islamsko lunarno računanje vremena poklopiti.

photo : Nekad i sada- Djeda Mraz sa djetetom u krilu u povodu Nove Godine, desno Reis ef. Kavazović u povodu Bajrama, arhiv Cross Atlantic