Američke sankcije Rusiji i Putinu kao i sve sankcije inače pogađaju samo siromašne, u USA je na pomolu kriza veća od one iz 2008. godine, cijene goriva prešle $5.00 po galonu

 

***  Rat u Ukrajini polako ali sigurno ‘uzima danak’ svima, i Evropi i Americi. Iako američki predsjednik Joe Biden tvrdi da najnovije sankcije koje je uveo Rusiji neće pogoditi američki narod, iako se Evropa koja je do sada slijedila Ameriku u pogledu sankcija koleba, posebno Njemačka, cijene nafte i gasa u USA su načisto podivljale dok je brzorastuća inflacija koja je otpočela i prije rata u Ukrajini načisto zarazila i prazni džepove siromašnih slojeva Amerike prijeteći da prestigne ekonomsku krizu iz 2008. godine uzrokovanu bezobzirnim i besporebnim ratom u Iraqu i događanjima poslije toga.

Kao što znamo pored svih mogućih sankcija koje je izdiktirala Amerika i uglavnom uz manje izuzetke prihvatila i Evropa, počev od onog famoznog ‘zamrzavanja’ imovine ruskih oligarha i njihovih kompanija pa do povlačenja velikih kompanija iz poslovanja te izbacivanja Rusije iz bankovnih transkacija SWIFT sistema i Visa i Master kartičnog poslovanja i sve do izbacivanja ruskih sportista sa takmičenja ili djece iz dječjih vrtića, iz dana u dan pokazuju da ove rigorozne mjere koje države uvode u hladnom ratu svojim protivnicima pogađaju samo najsiromašnije slojeve društva. Običnu raju, dakako, jer, bogatima te ekonomske mjere neće puno nauditi zato jer imaju toliko para i bogatstva da su, kako su to američke vlasti 2008. u već poznatoj ekonomskoj krizi pojasnili jasno i bolno precizno : oni su toliko jaki da ne mogu pasti. ‘Too big to fail’.

***  Međutim, sirotinja je već i tek će ‘nadrljati, cijene nafte i benzina te osnovnih namirnica i ljekova su u naglom porastu ne samo u Rusiji ili evropskim zemljama već čak i u Americi, da postaje opasno i alarmantno. Najnovije mjere koje je prije dva dana naredio američki predsjednik Joe Biden i kojima je prekinuo uvoz nafte, derivata i gasa sa Rusijom a koju bi mjeru trebale pratiti i sve evropske države, već su vidljive čak i ovdje na Kontinentu. Cijene osnovnih potrepština koje su inače čitavu godinu bile u porastu skaču kao lude i cijene u prodavnicama su iz dana u dan drugačije i veće, dok se najviše ova mjera osjetila na benzinskim pumpama gdje su cijene goriva otišle ‘nebu pod oblake’. S tim, da o povećanju plata niko i ne razmišlja a redovi za socijalu u gradovima Amerike sve veći i duži.

Iako američka vlada uvjerava svoje građane da je uvoz nafte i gasa sa Rusijom minimalan i za američko tržište ‘beznačajan’ (svega do 8% ukupnog uvoza ovih energenata), stanje na terenu pokazuje da tu nešto ne štima. Tim prije jer je po zadatku Joe Biden-a američka izaslanička grupa već boravila u Venecueli jednoj od najbogatijih država naftom i derivatima tražeći da ‘premosti’ ovu situaciju, tvrdeći da ‘nema razloga za zabrinutost’ budući da se najvećim dijelom Amerika snabdjeva sa naftom iz Saudi Arabia’e i Indije i ‘ostalih sigurnih izvora’, računajući i na Canadu. Međutim, ako je to tako, kako pojasniti da su cijene benzina već ‘prešišale’ cijene iz ekonomske krize 2008. godine i da u pojedinim saveznim državama prelaze $5.00 po galonu (jedan galon je ekvivalent za 3, 7 litara) čime su u odnosu na prošlu godinu skočile za preko 50%,  kao što je slučaj u državi California. U državi New York je odavno galon bliz te cifre, prosječno iznosi $4, 23 dolara po galonu i svaki dan je cijena drugačija, vlast se ‘vadi’ na prosjek koji nije ni blizu pravog stanja. Strah u običnom puku je sve veći budući da se na bazi cijene goriva formira i velika većina ostalih cijena, međutim treba reći i ovo : ne treba biti stručnjak, dovoljno je izmjeriti količinu kupljenih namirnica u trgovni i stanje u novčaniku i sve vam je jasno.

***  Glasnogovornici Bijele Kuće ubjeđuju narod da su ovo ‘trenutne’ podivljale cijene uzrokovane coronom, smanjenjem proizvodnje zbog pandemije, što bi mogo dijelom biti razlog, te silnim izdacima koje je država dala građanima kao pomoć u pandemiji (u tri navrata poznatim stimuluss čekovima, prvi put po $600.” dolara a druga dva puta po $1.400.00 po stanovniku), međutim teško je prihvatiti takvo opravdanje kad se zna da je pandemija skoro na izmaku i da je čak i u njoj velika većina firmi radila makar i ograničeno. Posebno ‘bode oči’ ovaj odlazak u Venecuelu jer se zna godinama u kakvim je odnosima Amerika sa ovom državom koju godinama gnjavi upravo svojim sankcijama. Naime, koliko do jučer niti ju je priznavala niti poštovala njenu izbornu volju a danas joj ‘ide na noge’ i faktički moli za pomoć. Znamo da je Amerika sve do prije neki dan odbijala priznati legalno izabranog predsjednika te države (Nicolás Maduro) koji je u odličnim onosima sa Putinom i Rusijom forsirajući ‘svog favorita iz egzila’ (Juan Guaidó, kojeg je priznala kao predsjednika i dovodila ga čak i u Bijelu Kuću) nastojeći slomiti ovu državu koja je još pod sankcijama Washington DCa i Bijele Kuće, posebno je pod sankcijama bila upravo nafta i gas a što sada traži od nje, sad joj najednom ‘valja’ Maduro Putinov prijatelj kojem su na snazi ne samo sankcije nafte i gasa već i one najpotrebnije venecuelanskom narodu kao što su ljekovi i medicinska oprema.

***  Bijela Kuća također tvrdi da je inflacija u USA 8% iako se mnogi ekonomski stručjaci sa tim ne slažu tvrdeći da je mnogo veća i možda čak dvostruko veća od zvanične, još iz razloga više jer se printa više dolara nego što ima pokrića u robnoj vrijednosti, pa se građani USA pitaju dokle i kuda ide sve to sa sankcijama Rusiji. Dok mnoge poznate test kompanije sistemom uzoraka tvrde da preko 43% građana Amerike niti podržava ove sankcije niti uošte učešće Amerike u ovom ratu u Ukrajini na ovakav način, u kojeg se sve dublje miješa i državni aparat a posebno Joe Biden. Stiče se dojam tvrde neki kritičari politike Joe Biden-a da on u ovakve poteze u Ukrajini ulazi suviše lično i emotivno više iz privatnih nego iz državničkih razloga, budući da je Ukrajina debelo povezana sa njegovim sinom i njegovim poslovima u Ukrajini. Prije nekoliko godina ovdje je izbila afera iz štaba Donald Trump-a koju su demantirali iz Bijele Kuće u kojoj je glavni lik bio sin Joe Bidena, Hunter Biden. Koji je poslovao sa Ukrajinom, čak je u jednoj velikoj firmi bio navodno i član ‘boarda’ odbora a radi se o firmi za promet i proizvodnju gasa i nafte (Burisma Holdings) i poslovanju mjerenom u stotinama miliona dolara.

*** Do sada su skoro sve evropske zemlje pratile Joe Bidena u sankcijama protiv Rusije međutim ovu zadnju njegovu ideju pretočenu u sankciju po svim parametrima nisu sve evropske zemlje dočekale ‘raširenih ruku’. Posebno Njemačka koja je sa 60% kapaciteta uvezana sa Rusijom u korištenju plina i nafte pa bi presijecanje tih linija dovelo ovu zemlju u neizgledan položaj. I mnoge druge evropske zemlje su poprilično vezane za ruski plin i naftu (Austrija je tako iako je osudila invaziju Rusije ostala neutralna kad su sankcije u pitanju ) te bi sankcije prekida dotoka tog neophodnog energenta dovele zemlje u kolaps, jer naći alternativu brzo i efikasno je zapravo nemoguće. Joe Biden se na sve to ne obazire i najavljuje i moguću još dublju krizu, značajniju od prekida poslovanja sa Rusijom Coca Cole ili lanca Mc.Donalds-a ili Starbucks-a, a riječ je u sve većim nastojanjima Amerike da Poljska preda Ukrajini avione NATO snaga, američke letjelice stacionirane u toj zemlji, što bi moglo ipak dovesti do uključivanja NATO snaga indirektno prekoPoljske i možda čak i Poljsku uvući u sukob sa Rusijom a Rusiju sa NATO snagama.

Interesantna je i ova činjenica kada su u pitanju sankcije Rusiji koja govori poantu ovog teksta. Prema izvještajima sa Wall Street-a nema neke velike uzbune, linija pada ili rasta i pored silnih sankcija i dalje je ‘dobro stojeća’, nema velikih padova niti gubitaka vrijednosti dionica. Što opet može značiti da, ili se sankcije ne poštuju kad je o bogatunima riječ ili ova već poznata mjera kažnjavanja pogađa samo sirotinju koja je i Bogu teška’. Iako se navodno vječito neutralna Švicarska uključila i prihvatila sankcije, to je neprovjerljiva informacija i teška za vjerovati. Pa ona se nije odrekla love u svojim bankama čak ni kad je Hitler krenuo da osvoji Svijet, teško je ‘probobati’ da će se odreći love ruskih tajkuna koji su i pored već ‘narezanih’ sankcija uspjeli svoje jahte odploviti u sigurne vode a sportske klubove i banke već ‘pretumbati’ na k’o fol neke fondacije i rođake, čak navodno svoju imovinu i poklanjaju. Spašavaju je naravno, sve uz pomoć država koje sankcije ‘žestoko prihvataju’. Uostalom da ne idemo dalje iako nisam za teorije zavjere, ima li igdje ikakva vijest da je Putinu šta zamrznuto, odmrznuto ili oteto? I kako je nesretan zbog toga i pati? A sankcije su vele, najviše zbog njega. Jeste, zbog moje tetke, nego kako!

***  Podsjećamo, 2008. je Wall-Sreet, leglo tajkuna i nebeskih bogataša Amerike zakukao a država kako će propasti a sa njima i Amerika pa im je država odmah dala silne stotine, milione i bilione dolara od poreznih obveznika siromaha, koje su oni fino i lagodno potrošili dijeleći sebi stotine miliona bonusa i plata i obogatli se još više, državi nisu nikad vratili obećane ‘pozajmice’ a tada je najavljivan krah države ako im se ne pomogne. George W. Bush je otpočeo a Obama završio tu sramnu ‘bailout operaciju’ otimanja para u svrhu spašavanja 1% tajkuna nauštrb 99% siromaha i sad je to samo daleka ružna prošlost. Koja opet ovim divljanjima cijena podsjeća na nju.

I kad je riječ o sankcijama i ovakvim stanjem bogatih, bilo bi mnogo bezbolnije da je Joe Biden i njima kao i Putinu uveo sankcije kao što je obećavao u izborima pa zaboravio, bilo bi puno prirodnije da svojim građanima pomogne umjesto što daje silne milijarde za ubijanja u Ukrajini kao nekad u Afganistanu, prije toga u Iraqu i Libiji dok mu kod kuće sirotinja danima čuči u redovima za socijalu, samo iz razloga da bi se znalo kako se Amerika i NATO pitaju za svaki kutak zemljine kugle. No, to je samo utopijski san siromaha koji se ne pitaju već riljaju za bogate i za rakete i avione, ko njih pita šta će i kako će biti sutra ili prekosutra.
Kad je već tako kod bogatih, možete li zamisliti kurčenje i naprđivanje malih, beznačajnih zemalja i njihovih lidera koje prihvataju sve što Amerika zatraži, da bi se mogli zvati njihovim ‘partnerima’. Kao što je recimo država BiH čiji lideri neznaju dalje od pisama Biden-u, večere sa američkim ili ruskim ambasadorom, bez bojazni da će ih ikada strefiti sankcije, pisana riječ, stav ili potez danas koji će sutra ili jednog dana biti mrtvo slovo na papiru. Naravno, o tome nemaju pojma niti ih briga jer oni su onih 1% u svojoj prćiji i kod takve raje sirotinje u kojoj su samo oni država toliko su veliki i snažni da  ne mogu pasti. Njima sankcije neće zakucati na vrata i oni se ne pitaju kako će se i čime sutra grijati kad Rusi zavrnu pipe za gas ili naftu zbog čega olako potpisuju sve što treba i ne treba.
Iako bi po slovu pameti pored osude invazije i agresije na Ukrajinu i pomoći žrtvama trebali stati i ne ići dalje. Jednostavno jer ne znače ništa i nikome.
Naravno, ostajati ‘neutralan’ za ove pacove u vlasti u startu znači izgubiti moć i vlast a to se ne smije desiti, bolje je praviti spiskove sa ‘crnim listama’, kao da je zdravorazumsko razmišljanje stvar kukavičluka, podrške agresoru Putinu ili umanjenje tragedije žrtava ili domoljubnog bezobraznog patriotizma a ne realno sagledavanje stvari. U kojoj cijene kao i u Americi lete u nebo što njih ne tangira jer oni su odavno tamo u nebesima. No, i tu ima izuzetaka.
A kad smo već kod spiskova ko prihvata a ko ne prihvata sankcije, zašto niko od naših vajnih vladara ne prozove ‘brata’ Erdogana, eto i on neće olako da se uključi u sankcionisanje a ima goriva i gasa puno više od Bakira ili Komšića pa ga nema na ‘sivoj ili crnoj listi’?

Ukrajina treba pomoć i treba osuditi invaziju Rusije na ovu suverenu zemlju, međutim kada su u pitanju potezi i od kojih zavisi država i život građana, tu bi se moralo djelovati opreznije. Međutim, Bosna je to, sve što Amerika predloži po automatizmu se mora prihvatiti. Jer, kako ono neki novinar nedavno napisa zaboravljajući i Kulina Bana i AVNOJ i partizane, ‘Bosnu je stvorila Amerika’. Nego!

photo : cijene goriva u Americi veće nego u krizi 2008. godine, slika benzinske pumpe u državi California, arhiv