Utica NY : američki predsjednik nam dolazi u posjetu

 

U ponedjeljak, 13. augusta ove godine, Utica NY će imati specijalnog gosta. Američki predsjednik Donald Trump stiže u ovaj gradić izbjeglica na sjeveroistoku Amerike, u ‘Dolini Indijanaca Mohawk’ (Mohawk Valley).

Ako ste pomislili da Trump dolazi u obilazak lokalne vlasti kako bi pospješio i ekonomski oporavio Utica NY, grad pun napuštenih i oronulih fabrika, pizzeria i restorana te drugih ugostiteljskih objekata i džamija (samo u krugu od par kilometara egzistiraju ravno četiri bh bogomolje dok Arapi imaju svoje, Burmanci svoje…)  grad prepun izbjeglica i korisnika socijale kojeg su poslije Italijana, Poljaka i Rusa, ‘okupirali’ Bosanci-Bošnjaci a poslije njih Burmanci i ostale vrste ‘azijata’ (Tayland, Korea..) te napose Arapi i Afrikanci – u krivu ste.

Da nije izbjeglica i skoro legalnog pranja novca preko njihovih leđa, Utica bi odavno bila mjesto za snimanje SF filmova. Ovako, uz jeftinu radnu snagu i snažne ‘grantove’ Washington DCa i glavnog grada države New York Albany-a, grad sa 64.000 stanovnika opstaje, dok ga emigranti i vlast, svako na svoj način održavaju u životu. Kupovinom i renoviranjem starih i zapuštenih kuća, otvaranjem malih biznisa i prihvatanjem posla u malobrojnim malim fabrikama koje još za divno čudo ‘rade’ i nisu izmještene iz ove erije, vlast kreditima i dotacijama.

Razlog dolaska američkog predsjednika u ovaj gradić su dakako političke prirode, kao i u Bosni i ovdje se skoro svake jeseni održavaju izbori, bilo lokalni bilo oni na višem nivou, Donald Trump dolazi da podrži kandidata iz reda Republikanaca za upražnjeno mjesto u američkom Kongresu koje mu je itekao važno. Stoga će predstavnik njegove Partije u utrci za Kongres utičanka Claudia Tenney imati u ponedjeljak svu medijsku i drugu pažnju, jer gdje je Trump tu je uvijek ‘vruće’ i ‘žestoko’. Iz njenog štaba najavljuju da će svi oni koji budu htjeli vidjeti i uslikati se sa predsjednikom i sa njom te odslušati njegov govor, morati da istresu debelo svoje novčanike. Ulaznice su od 1.000 dolara do 15.000 dolara za slikanje i ćaskanje sa predsjednikom.

Demokrate, najavljuju ‘kontraskup’ u isto vrijeme u istočnom dijelu grada gdje uglavnom gravitira većina Bosanaca-Bošnjaka i ostala američka i svakojaka sirotinja, gdje će se u restoranu Chesterfield na Bleecker Street-u moći ući i uslikati sa kandidatom Demokrata za Kongres Anthony Brindisi-em po cijeni od 10 dolara.
Najavljen je dosta stidljivo i ‘antitrump protest’ u glavnoj ulici u gradu Utica NY ali sa posebnom rutom kretanja.

Dakle, u ponedjeljak će Utica načisto oživjeti u ove, krajem ljeta sparne i vruće dane i biće vjeruje se zanimljivo. Posebno će biti interesantno kako će se u ovim događajima ‘ponijeti’ Bosanci-Bošnjaci jer bez njih to ne ide nikako.

Statistika kaže da nas bh emigranata ovdje ima 10% (negdje oko 6.400 zemljaka) i uz svake izbore, lokalni a boga mi i oni ‘viši’ kandidati se naprosto otimaju o svakog glasača, pa tako i za ‘nas’ budući da je izlaznost na izbore u Americi skoro nikakva i slaba. Ovdje u gradu Utica olako postaneš načelnik Opštine ili odeš u zakonodavnu vlast glavnog garada, budući da glasači više ne vjeruju političarima, izlasnost na izbore se mjeri na oko 25%. Na izbore uglavnom izlaze starci i politička glasačka mašinerija, tako je i sadašnji a i prethodni načelnik dobio fotelju prvog u gradu sa oko 2.000 glasova, jedne godine umalo jedan Bosanac (Nedžad Smajić, sin turbo hadžije Bajre Smajića, predsjednika West Bosnian Islamic Association of Utica NY, INC) nije postao mayor, preveslali su ga za par glasova, na kraju je i Sud o tome odlučivao i presudio u korist njegovog protukandidata Republikanca koji je ‘muljao’ sa glasovima i glasačkim odborom a to Sud nije uvažio.

Statistika kaže i ovo. Budući da su Bosanci-Bošnjaci ovdje postali religiozni do nebeskih razmjera (ima puno džamija a nigdje muslimana) te kako vole ugostiteljski biznis koji se sasvim uklapa u ‘bismillah biznis’ (imamo 16 bh kafana ili barova i restorana), uz svake izbore ili uz islamske praznike, eto ti načelnika u džamiju ili u bh kafanu. Tako je radio prethodni načelnik koji je bh emigrantima ‘poklonio’ crkvu uz same prozore Opštine predviđenu za rušenje i ona je dok si rekao ‘džamija’ renovirana i retvorena u islamski centar. Sa restoranom, bilijar salom, sobama za spavanje, stanom za hodžu i da se zna, sa dimnjakom pretvorenim u minaret. To je Bosnian Islamic Association of Utica NY, INC. Uslov je bio da se glasa za njega i da se mrtvi sahranjuju preko njegovog servisa za umrle (Funeral Home) a što su zemljaci ispunjavali bespoštedno. Kad je David Roefaro koji se stalno slikao u ovoj crkvi-džamiji izgubio mandat jer je načelnikovao nakaradno i jer je zaposlio na desetine neškolovanih Bosanaca-Bošnjaka ‘preko veze’ u Opštini (sa jednim probisvjetom se toliko družio da je vozio njegov auto pa ga primio i za tjelohranitelja iako lik nema ni srednju školu već je čak bio ispitivan u Policiji, danas je “ugledni biznismen i vlasnik kafane”), njegov nasljednik sadašnji aktualni načelnik Palmieri se također ‘nacrtao’ u džamiji sa zelenom kravatom i dobio fin broj glasača. Prije nekoliko godina u utrci za mjesto u zakonodavnoj vlasti glavnog grada države New York, još je jedan kandidat po džamijama dijelio flaširanu vou za piće sa svojom slikom na bocama, ušao u poslaničke klupe ali je vrlo brzo zbog korupcije otuda ‘ispao’, dakle recept je oproban a svaki glas itekako važan. Islamska Zajednica BiH je aktivno uključena u svake lokalne i druge izbore i direktno naređuje za koga će se glasati, naredbe izvršavaju hodže po džematima širom Amerike (svaki grad ima po nekoliko džemata i džamija) a onda ‘zasluženi’ pojednici iz džemata ili biznisa dobivaju obećane privilegije. Ili opštinske grantove ili radna mjesta za sinove ili prijatelje članova odbora, do kojih se ovdje teško dolazi.

Tako je bivši Reis Cerić tražio da se glasa za Clinton-a, pa za Obama-u, poslije i za Clinton-ovu hanumu Hillary, isto je zahtijevao i sadašnji Reis Kavazović ali Trump je kao što znamo pobijedio elektorskim sistemom, čak iako je Clinton-ova imala oko 3 miliona više glasova, na isti način se lobira i za kongresmene i za članove Senata. Stoga, i u ovim izborima u kojima kao i uvijek učestvuju uvijek samo dva kandidata, biće zanimljivo kome će svoje glasove dati nekadašnje bh izbjeglice a sada državljani Amerike sa pravom glasa.

U tu svrhu, oni (ovi kandidati, Claudia Tenney i Anthony Brindisi) su već ‘usjekli’ zemljake, ‘zabacili udice’, odprintali na bosanskom letke a vjeruje se da će i u ponedjeljak biti onih koji će se poželjeti uslikati ili sa predsjednikom ili sa kongresmenom kako bi oprihodovali dobro i sliku i date pare. I ne samo to, ovi kandidati su već ranije, 2016 i 2017 posjetili crkvu-džamiju, svako sa svojim ‘povodom’ i svaki po pozivu, dok u ostale tri džamije nisu ni privirili. Valjda im je ta ‘pri ruci’ odmah uz Opštinu ili je njen hodža bio dovitljiviji. Ili su se ravnali po preporuci Reisa. Tako je Brindisi u povodu 11. jula prošle godine ubilježio sliku sa hodžom u crkvi-džamiji Emsalom Memićem koji mu je u tu svrhu zakačio srebrenički cvijet na rever a sliku isturio na face džamije. Isto je uradio i sa ‘omrznutom‘ Claudia-om Trumpovom uzdanicom ‘koja ne voli muslimane’, čak i pored preporuke da se za njega ne glasa. Za svaki slučaj. Samo, njoj nije kačio srebrenički cvijet već joj je poklonio dres sa svojim imenom. Hodža je, kao što se priča i čuje dobar igrač fudbala, čak je jedno vrijeme i igrao u jednom od poznatih klubova.

Ostale džamije utičke nisu isturile nikakve slike ali to ne znači da ih političari nisu posjetili. Što sve upućuje da će glasovi zemljaka biti podijeljeni kao i zemljaci što su, u zavisnosti od ponude džamijskim odborima i ahbabima njihovih članova. Dakle, i ovdje se kao i u Bosni i lobira i glasa. Jer, kada je jednom davno 2010 ušao u izbornu utrku za bh člana Predsjedništva, Džemaludin Latić profesor Islamskog Fakulteta u Sarajevu i nekadašnji urednik ‘Ljiljana’ se ispred minorne bh političke partije kao i sva politička i vjerska bh svita obreo u dijaspori i kao i američki kandidati osvanuo u utičkoj džamiji. U crkvi konvertovanoj u džamiju.

****
Buduću ‘congreswomen-ku’ Claudiau upoznao sam daleke 2001/2002 godine kada sam otpočeo sa novinama Cross Atlantic, budući da tada nije ni razmišljala o politici. Otac joj je po profesiji pravnik kao i ona, koja je upravljala malom štamparijom u mjestu Clinton, u blizini grada utica NY, koju je kasnije otkupio novinski magnat Gennet, vlasnik i lokalnog lista ‘Observer Dispatch’ ili nacionalne novine ‘US Today’. Da sam onda znao dokle će ova ‘vižljasta’ pravnica ‘dogurati, mogao sam sa njom tada napraviti stotinu slika za ‘džabe’, dovoljno mi je naplaćivala print. Pričala je kako voli Yugoslaviju, Gorana Bregovića i novinara Milića, kako je putovala u Crnu Goru ‘na tajnom zadatku’ a ja sam mislio da se ona samnom zajebava.
Onda je vidjela da među velikim ‘vukovima’ njena novina sastavljena od reklama lokalaca koja se slala na sve kućne adrese ‘for free’ neće dugo potrajati pa se prebacila na unosniji posao. U politiku.
Krenula je od poslaničkih mjesta u opštinskim klupama i mada je sve to izgledalo kao smijurija, evo je ‘juriša’ na američki Kongres gdje će, sve su prilike i zasjesti. Od Gorana Bregovića do utičke džamije i Trump-a za svega desetak petnaest godina. Politika je spas za sve nevolje svijeta. I čini čuda. Zbog politike, advokatski ured ostavlja i Demokrata Brindisi, koji, iako ima bolje programe i planove, nema puno šansi u borbi protiv Trump-a. Zbog politike, u džamiju bi ušao i za nekoliko stotina glasova na sako okačio cvijet Srebrenice i Donald Trump, samo ako bi te glasove vidio za sigurno. Dok bi, čak i pored silne ljubavi prema muslimanima i fetvi Rijaseta, za dobru fotografiju, za puštanje ezana sa džamije, radno mjesto ili kakav bespovratni kredit za Trumpa glasali i članovi džematskog odbora. Bilo kojeg od njih četiri.

photo : Claudia Tenney u džamiji-crkvi u gradu Utica NY, desno je imam džamije Memić, foto – facebook džamije