A od toga, ni pfenninga poreza u državnoj kasi

Stalno ‘peckaju’ Bakira Izetbegovića o njegovoj doskočici sa 100.000 uposlenih, ali ni on se ne da. Ma šta stotinu, ‘ako nastavimo ovakvim tempom, broj zaposlenih će premašiti cifru od 150.000’. Naravno, ‘din-dušmani’ ili na čistokrvnom bosanskom jeziku : ‘neprijatelji’, nikad ne miruju i ne fali zlih jezika, no brojke koje će mo iznijeti ne obazirući se na klevete pokazuju da se od rata na ovamo gradi i radi. Pa neka priča ko šta hoće i može, ionako, kao što reče naš dobri stari i uvijek originalni Ćira Blažević – ‘kad se priča svašta se kaže’.

Elem, ‘Bosna je najveće gradilište u Evropi’, i to je neko važan rekao, a evo i podataka.

Od ukupno 2.822 objekata evidentiranih u Jedinstvenoj i Suverenoj, većih ima 1.912 a manjih 910 objekata. Od ovog broja obnovljeno je 789 velikih i 386 manjih objekata koji su oštećeni ratom i vremenom, ostalo je još za obnoviti 83 velika i 74 manja objekta, pa sad neka svako procijeni. No, ono važnije, od rata pa do sada izgrađeno je 554 velikih i 287 manjih objekata, dok je 140 manjih objekata pretvoreno gradnjom u velike objekte.

Po regijama ili na bosanskom muftilucima, to odprilike dođe ovako.
U Banja Luci su nam 104 objekta, od čega 96 velikih, 75 obnovljenih a 10 još neobnovljenih, 14 je tu pretvoreno iz malog objekta u veliki, malih objekata ima tek 8 od čega je 6 na friško obnovljeno, 1 nanovo sagrađen za obnavljanje ostao samo 1.
Na prostoru Bihaćke mufti regije imamo 354 objekta, od čega velikih 247, od kojeg broja je 110 obnovljenih, četiri neobnovljena, 9 pretvoreno iz manjeg objekta u veći i ravno 90 novcijatih velikih objekata. Ovdje ‘radi’ i 107 manjih objekata od kojih je 57 obnovljeno, četiri neobnovljena i 33 na novo izgrađena.

Goražde ima 112 objekta, 88 velikih, 58 obnovljenih, 18 neobnovljenih, 7 malih pretvorenih u velike objekte i 7 novoizgrađenih malih objekata. Dakle, ovdje imamo i 24 manja objekta od kojih je 15 obnovljeno, 4 još neobnovljena a 3 nova ‘ispod čekića’.

U Sarajevu, u gradu gdje je jedna opština ‘vrijednija od drugih deset’, kako je slikovito pojasnio dotok love, izgradnje i prustvo važnosti graditelj Izetbegović, gradilo se najviše, malo više nego uz Drinu. Ovdje se nalazi ukupno 550 objekta, 373 velika, od čega su 51 obnovljena, 4 još neobnovljena, 17 pretvoreno iz malog u veliki objekat i 137 novosagrađenih velikih objekata. U ovom muštuluku, pardon muftiluku, nalazi se još 177 manjih objekata od kojih je 49 obnovljeno, 24 neobnovljena i 55 novoizgrađeno.

Mostar, ha, sve nema se, neda se, ali gradilo se sve pršti. I još se ‘rilja’. Ovdje su evidentirana ukupno 264 objekta od čega ‘otpada’ 190 pod velike objekte, od kojih je 126 obnovljenih, 20 neobnovljenih, 20 pretvoreno iz malih u velike objekte, dok je nanovo izgrađeno 39 velikih objekata. Muftiluk ovdje bilježi 74 manja objekta od čega je 54 obnovljeno, 5 čeka na obnovu a 17 novo novcijato.

Travničko gradilište zvuči ovako. 286 objekta od čega 190 velikih, 91 obnovljeno, osam neobnovljeno, 17 pretvoreno iz malog u veliki objekat i 59 novoizgrađenih velikih objekata. Od ukupno 96 manjih objekata, 40 ih je ovdje obnovljeno, pet neobnovljeno i 34 novoizgrađena.

Tuzla broji ravno 771 objekat. Od toga 491 velikih, od kojihj je njih 176 obnovljeno, 18 neobnovljeno, 30 pretvoreno iz malog u veliki objekat i čak 131 novoizgrađena velika objekta. Od 280 malih objekata njih 117 je obnovljenih, 12 neobnovljenih i 87 ponovo sagrađenih.

Zenica također ima i imala je burnu neimarsku istoriju. Ovdje se nalazi 381 objekat, 237 velikih od čega je 102 obnovljeno, 1 za obnoviti, 26 malih objekata je ovdje pretvoreno u veliki i plus 91 nanovo izgrađen veliki objekat. Također, ovdje je aktivno još 144 manjih objekata, 49 obnovljeno, 17 neobnovljeno a nanovo izgrađeno 58 manjih objekata.
Ako se čitalac malo zabunio, da pojasnimo neke pojmove. Ne radi se o fabrikama ili školama, ili bolnicama ‘za nedaj Bože’, ali to nimalo ne umanjuje značenje izgrađenih, obnovljenih ili neobnovljenih objekata, malih ili velikih. Riječ je o zvaničnim podacima Islamske Zajednice BiH o obnavljanju starih i izgradnji novih džamija i medžlisa, manjih džamija bez munare u BiH. ‘Veliki objekat’ je džamija, ‘manji objekat’ je medžlis, zapravo džamija bez munare, ‘pretvaranje manjeg objekta u veliki’ je pretvaranje medžlisa u džamiju dogradnjom munare, obnavljanje znači obnavljanje a neobnavljanje znači da će se ili obnoviti ili napraviti novi objekat. U ove cifre nisu pobrojani ‘manji objekti’ po bankama, hotelima, pijacama, dječjim vrtićima, staračkim domovima i bolnicama, objekti u vojsci, zatvorima, školama, graničnim prijelazima, aščinicama, jedan takav ‘objekat’ ima i na sarajevskom aerodrom, nisu ovdje uvrštene ni Medrese, i iako ga nazivamo ‘manjim objektom’ nije manje značajan jer služi istoj svrsi, i jer se lako ‘pretvori u veliki objekat’. Samo se dozida munara i to ti je.
Pa sad neka neko ‘pisne i ‘zucne’ da se u Bosni ne gradi i ne radi, da ‘nismo najveće gradilište u Evropi’, kako je opet neko važan rekao, i da je cifra od 150.000 neostvariva. Ili da posumnja u mudrost hadžije Dine Konakovića koju je prosuo još dok je bio u SDA a prije odlaska u sektu ‘Narod i pravda’ a koja je glasila : ‘džamije su važnije od fabrika’.
***P.S.
Nedavno je jedan anonimni službenik iz Ureda za poreze uputio dopis Islamskoj Zajednici BiH i lijepo ih zamolio da plate nešto poreza PDVa, kao i svi drugi graditelji ili firme, kao i sav narod na kraju svih krajeva, Islamska Zajednica se oglušila o takav poziv i totalno ga ignorisala. Dok je preko svojih medijskih satelita ovaj potez osuđen ‘kao dno dna’ države, koja se usudila tražiti porez od ove vjerske firme.

Uz obrazloženje da je to apsurd jer PDV ne plaćaju ni crkve, što je tačno i ispravno, ali bez obrazloženja kako je moguće da obični smrtnik mora platiti porez na sve i to nekoliko puta, dok vjerska kompanija i firma koja obrće milione ne treba plaćati ništa. Islamska Zajednica BiH gradi osim džamija, Medresa i malih džamija još i apartmane, vrtiće, staračke domove, hotele i druge objekte gdje se obrće na stotine miliona KMa, ima ogromnu imovinu (vakuf) koju restitucijom želi još uvećati, prima ogromne donacije izvana i od državnih organa i namiče ogromne novce kroz članarine, ukope, kurbane i muslimanske poreze koje naplaćuje od vjernika, stoga je najlogičnije da plaća porez ‘svojoj’ državi jer time ostvaruje prihod.

Jok! To je nezamislivo, jer porez kao što rekosmo ne plaćaju ni crkve koje po istom principu bez poreza ubiru milione. Islamska Zajednica BiH i još iz razloga više : ona najviše voli ‘svoju’ državu BiH, upravlja sa njom i faktički je država iznad države, kod čega nema nikakve logike još da plaća i porez.
Uostalom, evo još jedne logične: sve firme u BiH u vlasništvu i suvlasništvu države BiH, najveći su porezni dužnici, što bi Islamska Zajednica bila izuzetak.