Kako vlast Opštine Velika Kladuša brine o svojim građanima

 

Nikada u istoriji Opštine Velika Kladuša nije zabilježeno da stanari zgrada moraju plaćati parking svojih vozila na parkingu zgrada gdje žive i stanuju. Sve dok istorija nije došla pod ozbiljnu kušnju prvih i probnih postupaka vlasti.
Međutim, očigledno je da je i istorija, kao uostalom i sve ostale nauke od poslednjeg bh rata pa ubuduće u rukama vlasti, ostavljena na milost vladarima i nemilosti običnom puku. Kada su u pitanju opštinske odluke, ova grana znanosti gubi nad tržišnom, koja se jednostavnije zove pljačkaška.

Zagrabi, otmi, naplati, prethodno sve fino upakuj kroz opštinske odluke, kroz zakon, da se možeš pohvaliti ‘kako radiš po zakonu’. Jer, istorija također ne pamti da je u zatvor otišlo, recimo, opštinsko vijeće, ili da je gluho bilo zatvoren, ama baš onako za pravo uhapšen, kompletan saziv takvog jednog organa. Čak i kad se nakon smjene vlasti utvrdi da je određena odluka bila nezakonita. A svi znamo da iza takvih kolektivnih odluka stoji jedna osoba. To je danak današnjoj demokratiji, no da se vratimo na parking stanara kada smo rekli da je najnormalnije i najispravnije da stanari zgrade imaju pravo gdje parkirati svoje vozilo a da za to ne plaćaju dodatne dadžbine.

Zato jer je zgrada kao kuća a njen parking kao parking privatne kuće.
Zgrada nije hotel pa da stanarima u znak milosti ‘oprostiš’ ili ‘ne oprostiš’ besplatan parking.
Zgrada je izgrađena na zemljištu i nije čardak na nebu, ima i mora imati pristupni, dolazni put i mjesto gdje će ljudi ostavljati smeće ili parkirati svoja vozila.

U Velikoj Kladuši su opštinske vlasti, nakon što su odredile cijenu za svaki djelić javnog prostora, udarile i na ovaj do sada ‘tržišno’ ne iskorišteni prostor. Naprijed je glavna ulica, gore je samo nebo.
Malo im što su oporezovali parkove, ulice, igrališta, nije im dovoljno što su postavili parkomate, mala im je naknada komunalnih i svih drugih usluga pa je svake godine koriguju, hoću reći povećavaju, malo im je love od poreza na rijeke i njive, na nepelcovane krave i ovce, nije dosta ni prihod sa pijace, porez od plata i privatnih i državnih uposlenika, porez od firmi, ljetni i zimski režim naplate parkranja, porez od struje i vode, sve je to nedostatno, pa su udarili i na ‘javne parcele’ između zgrada ili iza zgrada.

Tako sada u Velikoj Kladuši, pored famoznih vinjeta, poreznih naljepnica ili kako god to zvali kojim su parkirna mjesta određena za stanare oporezovana, kao da ne idu svojoj kući već se voze auto putem u Evropu, stnari zgrada neće moći da se ljudski nigdje ni parkiraju osim ako dodatno ne plate, ako opet ne napune opštinsku kasu. Opština je odlučila a JP Komunalno krenulo u akciju izgradnje garaža i parkirnih mjesta iza stambenih zgrada u glavnoj ulici Maršala Tita, nekadašnjoj Izeta Nanića, iza diletacija A, B, C i D, na prostoru između stambenih zgrada i firme ‘Saniteks’, dakle čitavom njenom dužinom.

I po prvi put u istoriji, Opština Velika Kladuša se pojavljuje kao investitor, tako da novac iz budžeta kojeg daje raja, je li tako, izdvaja i daje Komunalnom poduzeću, koje će nakon što uredi parking i napravi garaže, i parking i garaže prodavati stanarima. Dakle, narodu, istim onima koji su izdvojili i dali pare u budžet. Pametno, nema šta, i prostori iza zgrada su obično neuređeni i zapušteni, prepuni smeća, drva i napuštenih pasa i mačaka, međutim, vidi tržišnog čuda, Opština će sve urađeno i uređeno prodavati na javnoj dražbi za skupu lovu, umjesto da to uredi građanima o njihovom već uzetom trošku porezu.
Pa ko ima neka izvoli uplatiti u rupu bez dna.

Ova akcija koja bi trebala biti ‘pozitiva’, zapravo je novi namet na osiromašene građane i stanare ali nije ‘pala sa neba’. Predviđena je u glavama ‘Laburista’ i u glavi načelnika Fikreta Abdića, garaža i parking prostora će se dočepati najmoćniji i vlasti najbliži. Ostali će valjda auta parkirati u svom rodnom mjestu a pješice dolaziti do svojih stanova.
Kako će i gdje ljudi odlagati drva za zimu budući da se niz zgrada zagrijava većinom na drva, tolike godine poslije rata čak i pored postojeće kotlovnice u zgradi, opštinska vlast o tome nije razmišljala, taj problem nije nimalo ‘razvojni’, kao što nije razvojna niti uopšte ima ideje kako stanarima razriješiti to pitanje zagrijavanja.
Ovo sa uzimanjem prostora stanarima je ‘razvojno’ nema šta i prepametno. Budžet Opštine koji je blizu 12 miliona KMa i koji je usvojen sredinom decembra prošle godine predvidio je ovu ‘brigu’ vlasti za svoje građane, ali je isto tako previdio da skoro 40% opštinskog budžeta ide na grantove, a od toga najveći dio ide za JP Komunalije, ostali dio budžeta ide za plaće jer vlast mora biti dobro plaćena. Uostalom, ona fina i zelenaška beneficija zvana ‘bijeli hljeb’ koja ti daje mogućnost da godinu dana po napuštanju posla u Opštini i dalje primaš lovu kao da radiš, našla je toliko mjesta u srcima zastupnika Velike Kladuše, čak i popred činjenice da imaju najveća primanja između bh Kantona, da bezobrazno neće da se odreknu tog zadovoljstva. Tako JP Komunalije ovim namještenim budžetom zapravo nadomještaju sve zamisli vlasti koje se zbog blokade i izolacije sa glavnom vlašću, kantonalnom i onom u Sarajevu a koje su planirane za ostvariti. Usljed čega imamo situaciju da osim što prodaje i kupuje, JP Komunalno proizvodi i četke i metle, otvara fabrike a kao što smo vidjeli, ulazi i u građevinsku operativu.

Zna se da je nekada iza ovih zgrada pokojni Hasan Abdić kao direktor istog ovog komunalnog poduzeća, još dok se ondašnje komunalno bavilo isključivo čistoćom i vodom, dao sagraditi malo dječje carstvo za igru, sa toboganima i klupama za dječju igru i razonodu, njegov brat je odlučio da djeci otme i taj jedini dio preostale slobodne dječje teritorije, sve da bi njegov budžet postao što više ‘razvojnii i ‘investicijski’. Da i pored budžeta, zaradi još više, zahvati još dublje u džep prosječnog građanina.

Slijedeći korak vlasti je da uvedu porez na ulazak u zgradu, poslije toga na ulazak i u privatne kuće i bašče, sve fino sa rampom i osvjetljenjem, poslije će doći na red porez na terase u zgradama, pa porez na otvaranje i zatvaranje prozora a onda valjda slijede vnjete za izlazak na ulicu i posebna mjerna mjesta za disanje.
Ako je Fikret Abdić ovu ideju prepisao iz Sarajeva gdje su već otpočeli sa naplatom parkinga bolesnicima i pacijentima bolnice, onda je pogodio ‘u sridu’. Stanari su nešto nalik na pacijente, bolesni do bola.
Ako im se ne sviđa ovakva ideja, ma što ideja, to je već gotova stvar, neka razmisle i oni i djeca, pa i oni koji će odlagati smeće vani, putovati na posao ili ići bilo kuda iz stana ili se u stan vraćati, kako to obaviti putem dronova. Uz opasku da će Laburisti u vlasti i za dronove uvesti olakšavajuće dodatke i poreze.
photo : prostor iza zgrada u Vel. Kladuši do firme ‘Saniteks’ Velika Kladuša, nekadašnje dječje igralište i odlagalište kontejnera, sada radilište JP Komunalno, arhiv Radio Velika Kladuša