Prijedlog SDP Zakona o ratnim zločincima u vlasti ugrožava temelje države

 

Već 14. ovog mjeseca u predstavničkim klupama naći će se razmatranje prijedloga zakona SDP partije o djelimičnoj izmjeni Izbornog Zakona, u kojem predlagač traži da se zabrani svako kandidovanje i obnašanje javnih funkcija svima onima koji su osuđeni za ratni zločin, u Haagu ili pred domaćim Bh sudovima, Sudovima u Republici Srpskoj i Sudu Distrikta Brčko.

Ovaj prijedlog izmjene zakona je dobrodošao, međutim, ne vidi se, to se može unaprijed reći, da postoje izgledi da takav zakon dobije potreban broj ruku u bh poslaničkim klupama.

Prvo i najvažnije, prijedlog zakon nije obuhvatio sve ratne zločine i zločince, donešen je ciljano i uz snažno opredjeljenje ‘presumpcije nevinosti’, koja spašava sve one neosuđene i neoptužene, njime su obuhvaćene samo osobe koje su pravosnažnim presudaam osuđene za ratni zločin i one protiv kojih je Haaški Sud ‘razmatrao dosijee’ a krivično gonjenje ostavio domaćim sudovima. Što pojednostavljeno znači da je prijedlog ‘ad hoc’ u proceduri samo zbog određenih sada već javnih ličnosti sa pravosnažnom presudom ratnog zločina. Recimo zbog Fikreta Abdića načelnika iz Velike Kladuše (o tome smo pisali, članak “Zbog Abdića mijenjaju propise”) ili Sime Zarića, zamjenika načelnika opštine Bos. Šamac i još mnogo njima sličnih koji su poslije suđenja ušli u izbore i na kandidatske liste. Svi oni drugi u čiju se ratnu prošlost sumnja ili se protiv njih vode kakve istražne radnje i postupci po prijavama za ratni zločin, nevini su dok se ne dokaže suprotno. Takvih ima u Bosni ‘mali milion’, i u samom su vrhu vlasti i pretežno su ‘iz reda Bošnjaka’, od Mjesnih Zajednica do Parlamenta, ali u sistemu bh vlasti, oni su nedostižni. Nema pravosnažne odluke da su učestvovali u ratnim zločinima i neće je ni biti jer to vlast neće dozvoliti, iako je notorna činjenica da u Bosni ‘nema nevinih’, nevinost se kamuflira presumcijom nevinosti i snagom glasačkih ruku u Parlamentu. Ili snagom uticaja na Tužilaštvo.

Presuđeni ratni zločinci su u neku ruku ‘u prednosti’ jer su svoju kaznu odslužili iako doista u pravnoj državi kakava Bosna nije ni u fikciji ne bi zbog toga mogli ni prići izbornim listama a kamo li javnim funkcijama, ali ovi drugi, koji su ratne zločine činili a sada se čuvaju iza zakonske odredbe da su nevini dok se ne dokaže suprotno, ležerno obavljaju visoke državne funkcije i uopšte ovim prijedlogom zakona nisu obuhvaćeni. Kao što je slučaj sa Šefikom Džaferovićem koji još i predsjedava Parlamentom, ili ‘slučaj’ Nasera Orića, koji je, pored Haaga i domaćih Sudova, još na platnom spisku Bakira Izetbegovića, što u startu prijedlogu daje politikanski odnos i umanjuje njegov značaj.

Zakon je trebao u razloge ne prihvatanja javne funkcije obuhvatiti i ‘osnove sumnje’ u postojanje krivičnog djela ratnog zločina pa bi vidjeli da bi u tom slučaju Bosna ‘ostala bez političara’. Kad se već ‘osnovi sumnje’ razmatraju kod dobivanja dozvole za pištolj svakog ‘običnog građanina’, zašto se ne bi uzimali u obzir i kod ovako važnog pitanja obnašanja državne finkcije.

Naravno, to se neće desiti.

Drugo, formulacija ‘razmatranja dosijea’ Haaškog Suda je isprazna i nije dovoljna za diskvalifikaciju u izbornom procesu. Jer, uz nju opet dolazimo na početak. Haaški Sud je ‘razmatrao dosije’ mnogih sadašnjih bh političara, čak i Alije Izetbegovića protiv kojeg je kao i protiv Tuđmana već bio sastavio optužnicu ali se čekalo da umre, ali će te u Bosni naći malo onih koji će reći da je i on bio ratni zločinac. Ili svi ostali živi. Da je još živ, ove formulacije ne bi bilo u prijedlogu ovakvog zakona, a pod ovom formulacijom ima još mnogo bh političara i u raspravi prijedloga će o njoj biti dosta govora.

Treće, niko u FBiH neda ‘svoga ratnog zločinca’, to je opštepoznata stvar i faliće ruku kod donošenja ovih izmjena, živi bili pa vidjeli, Parlament u BiH nije ništa drugo nego dobra politička kladionica gdje se u dobitne listiće upisuju dobitne kombinacije tri vodeće parlamentarne stranke i tri nacionalna lidera.

photo : Simo Zarić Haaški osuđenik za ratne zločine, sada podpredsjednik Opštine Bos. Šamac